Čelnici 19 zemalja eurozone postigli su u ponedjeljak nakon cijele noći pregovora, na maratonskom summitu u Bruxellesu, dogovor koji bi trebao omogućiti početak pregovora o trećem programu financijske pomoći za Grčku, koja se zauzvrat obvezala na teške reforme. Šef eurogrupe Joeren Dijsselbloem rekao je da grčki parlament odmah mora početi raditi na usvajanju zakona kako bi se obećane reforme počele provoditi
Na jutrošnjoj presici u Bruxellesu, predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker potvrdio je da je postignut kompromis zahvaljujući kojemu neće biti 'Grexita'. 'Nema pobjenika i gubitnika', napomenuo jeJuncker.
Grčki premijer Aleksis Cipras pristao je na osnivanje fonda sa 50 milijardi grčke aktive kako bi se osigurala provedba privatizacije u zemlji, uz uvjet da fond bude u Ateni, a ne u predloženom Luksemburgu, potvrdio je Dijsselbloem. Od tih 50 milijardi eura, 25 milijardi poslužit će za rekapitalizaciju grčkih banaka.
'Moramo se pozabaviti financiranjem i dugom. Dio toga je dogovor o uspostavi fonda. U njega će ući imovina, koja će biti monetizirana, privatizacijom ili upravljanjem kako bi se namaknuo novac. Taj će se novac koristiti za smanjenje duga i za otplatu rekapitalizacije banaka', pojasnio je šef eurozone, dodajući da ako grčki parlament do srijede odobri zakone za provedbu dogovorenih mjera, nacionalni parlamenti zemalja eurozone mogu odobriti novi paket pomoći.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da će ministri financija eurozone, koji se u ponedjeljak popodne sastaju na redovitom sastanku, razgovarati o hitnom financiranju Grčke, kako bi se premostilo razdoblje dok se ne ispregovara novi program pomoći.
Merkel odbila mogućnost smanjenja duga
Podloga za pregovore bio je dokument na četiri stranice, koji su pripremili ministri financija eurozone u subotu i nedjelju. U tom su dokumentu za Grčku bila sporna dva pitanja - predaja grčke imovine od 50 milijardi eura vanjskom i neovisnom fondu, koji bi postupno privatizirao tu imovinu i ti prihodi bi se koristili za smanjenje grčkog duga te pitanje daljnjeg sudjelovanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u novom programu financijske pomoći.
Cipras je istaknuo da je dogovoreno srednjoročno financiranje Grčke, te dodao da sporazum omogućuje njegovoj zemlji da ponovno stane na noge - iako su pred Grcima još uvijek teške odluke. Nije propustio napomenuti da je uspio uvjeriti čelnike eurozone da fond za rekapitalizaciju bude u Ateni.
Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da će Bundestagu preporučiti pregovore s Grčkom nakon što parlament u Ateni potvrdi sve dogovoreno.
Odbila je pak mogućnost smanjenja duga.
Sastanak čelnika 19 zemalja eurozone, koji je započeo u nedjelju popodne, najčešće je vođen u užem krugu u kojem su njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i grčki premijer Aleksis Cipras pokušavali dogovoriti kompromis koji bi onda bio predstavljen svim čelnicima.
388886 ,388874 ,388866,388851'Merkel 1 : Cipras 0'
Demetrios Efstathiou iz ICBC Standard Bank kaže da Grčka u konačnici potpuno slijedi put koji joj je postavila Njemačka u Bruxellesu. Cipras je, napominje, morao pristati na gotovo sve zahtjeve, te je Merkel iz svega izašla kao pobjednica i trebala bi osigurati potvrđivanje sporazuma u njemačkom parlamentu.
Njemačka ekstremno tvrda pozicija poslužit će kao upozorenje drugim članicama eurozone. Postoje argumenti da je (kancelarka Merkel, op.a.) čak i pretjerala, poručio je Efstathiou.
Ipak, unatoč tome što je Varoufakis kockao, a Cipras i Siriza čine se gubitnicima, Grčka bi naposljetku iz svega mogla izaći kao pobjednica - ima zlatnu priliku da u kratko vrijeme provede drastične, nužne reforme na koje se prethodne vlade nisu usuđivale obvezati.
Situacija zahtijeva uspostavu nacionalnog jedinstva i vlade s posebnim ciljem za provođenje reformi, a izbori će uslijediti u kasnijoj fazi.
