Glavne su to mjere koje, kako neslužbeno donosi Jutarnji list u izdanju od subote, donosi Nacionalna demografska strategija revitalizacije Republike Hrvatske. Dokument bi trebao biti upućen u javnu raspravu tijekom proljeća.

Radnu skupinu koja izrađuje strategiju čini 16 stručnjaka: dr. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta, dr. Mario Bara i dr. Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. Ksenija Bašić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. Nenad Pokos, dr. Ivo Turk, dr. Andreja Brajša Žganec i dr. Dražen Živić s Instituta “Ivo Pilar”, dr. Ivana Dobrotić i dr. Teo Matković s Pravnog fakulteta, dr. Josip Faričić i dr. Snježana Mrđen sa Sveučilišta u Zadru, dr. Rebeka Mesarić Žabčić i dr. Anđelko Milardović s Instituta za migracije, dr. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest i dr. Andreja Sršen s Hrvatskih studija.

Podsjetimo, ovi prijedlozi dolaze nešto više od osam mjeseci nakon famozne sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju, na kojoj su premijer Andrej Plenković, ministrica Nada Murganić i brojni ministri, ali i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zacrtali prioritete buduće demografske strategije.

<<< Marin Strmota uoči godišnjice svoje ostavke: Ne možemo obmanjivati javnost i govoriti da je super, a nije super >>>

Vlada je nešto prije nove godine najavila izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je neoporezivi iznos naknade za novorođenče podignut na 10 tisuća kuna, što je ministar financija Zdravko Marić predstavio kao demografsku mjeru. No, stručnjak s kojim je Jutarnji razgovarao, a koji nije imenovan, pita se koliko će spomenute mjere koštati. Povećanje naknade s 2600 na 4000 kuna koštalo je oko 350 milijuna kuna na godišnjoj razini, a potpuno ukidanje limita moglo bi, prema nekim grubim procjenama, koštati još toliko.