Glavni tajnik NATO-a privatno je pozvao čelnike EU-a da poboljšaju odnose s Turskom i povećaju suradnju zbog geopolitičkih promjena koje pogađaju Europu, doznaje Financial Times. Taj poziv dolazi u trenutku u kojem europske države preispituju na koji način mogu zajamčiti sigurnost kontinenta
U skladu s time, piše FT, otkriva se koordinirano nastojanje većine zemalja EU-a da značajno prodube službenu obrambenu suradnju s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Europska unija trebala bi uspostaviti konkretnu obrambenu suradnju s Britanijom, uključujući obrambenu industriju te inicijative poput zajedničkih vojnih vježbi, smatra 20 od 27 država EU-a. Ovaj potez dolazi u trenutku u kojem EU nastoji redefinirati odnose s Londonom nakon povratka Donalda Trumpa na čelnu poziciju u SAD-u.
Kontekst:
Trumpove prijetnje povlačenjem sigurnosnih jamstava europskim saveznicima u NATO-u, prekid potpore Ukrajini i nastojanja da obnovi odnose s Rusijom izazvali su zabrinutost među čelnicima europskih zemalja. Potaknulo je to rasprave o formiranju 'koalicije voljnih', a koju predvode Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, s ciljem pružanja dodatne potpore Kijevu i jačanja europskih obrambenih sposobnosti.
'EU i UK rade na jačanju transatlantske sigurnosti'
'Ujedinjeno Kraljevstvo istaknulo se kao jedan od ključnih partnera EU-a jer su mnogi naši prioriteti u vanjskoj i sigurnosnoj politici usklađeni. U ovim ozbiljnim sigurnosnim okolnostima bliža suradnja je imperativ', navodi se u dokumentu koji je sastavilo 20 zemalja, među kojima su Njemačka, Italija, Španjolska i Nizozemska, a u koji je Financial Times imao uvid. 'EU i UK zajedno rade na jačanju transatlantske sigurnosti.'
'Uzajamno korisno partnerstvo s Ujedinjenim Kraljevstvom trebalo bi biti ambiciozno i uključivati konkretnu obrambenu suradnju', navodi se u tzv. non-paperu, dokumentu koji nije službeno odobren, ali sadrži prijedloge za daljnje razgovore. Dodaje se da bi se 'mogle istražiti dodatne mogućnosti za značajniji i pravno obvezujući sporazum'.
Potencijalne misije, operacije i vojne vježbe
Potencijalne mjere obuhvaćale bi 'strateške dijaloge o stabilnosti i kontroli naoružanja, posebno s obzirom na oružje za masovno uništenje', 'strateški dijalog o europskom sigurnosnom okruženju pod utjecajem ruske agresije' te 'specifične projekte, misije, vježbe i operacije'. 'Suradnja u obrambenoj industriji trebala bi biti ključan element takvog sporazuma', navodi se u dokumentu.
To pitanje postaje sve važnije dok Bruxelles raspravlja o tome trebaju li zemlje izvan EU-a imati koristi od obrambenih programa financiranih sredstvima Unije, poput nove inicijative o zajmu od 150 milijardi eura za obranu.
Tko nije potpisao dokument?
Jedna od zemalja koje se protive tome da sredstva EU-a za obranu odlaze izvan bloka jest Francuska te nije supotpisala dokument. Također se protivi ad hoc sporazumima EU-a o obrani i sigurnosti s Ujedinjenim Kraljevstvom, zalažući se za sveobuhvatniji dogovor koji bi obuhvatio i druga područja, poput ribarstva i migracija.
'Iako je jasno to da je nužna bliža suradnja između EU-a i UK-a u području sigurnosti i obrane, formalizacija tog partnerstva mora ići ruku pod ruku s dogovorima o ribarstvu i energetici', izjavio je jedan od europskih diplomata.
Dokument nisu podržale ni Grčka, vojno neutralne države Malta i Cipar, Mađarska i Slovačka (koje imaju vodstvo proruskih stavova), kao i Poljska, koja trenutno predsjeda EU-om i zbog toga se suzdržava od sudjelovanja u takvim inicijativama.
Njemački čelnik obrambene industrije Armin Papperger, koji nastoji ponovno naoružati Europu, izjavio je za Financial Times da su transatlantske napetosti 'dobre za posao'.
