Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odobrila je u ponedjeljak prodaju oružja Tajvanu, vrijednog 22 milijarde dolara. U arsenalu za koji je Pentagon dao odobrenje za prodaju nalaze se avioni tipa F-16V, tenkovi M1A2T Abrams i rakete Stinger, što je nagnalo Kinu da u utorak pozove Sjedinjene Države da smjesta zaustave planiranu prodaju oružja Tajvanu i prekinu kontakte s tim otokom, zaprijetivši kako će Washington u suprotnom snositi sve posljedice
Dogovori Tajvana i Sjedinjenih Država oko prodaje oružja traju već godinama i intenzivirali su se posljednjih mjeseci na inicijativu tajvanskog predsjednika Tsai Ing-wena, a koji kombinira oružje kupljeno od SAD-a s borbenim avionima, podmornicama i ostalom tehnikom domaće proizvodnje. Intenziviranje kupnje oružja dolazi u trenutku vrlo napetih odnosa između Kine i Tajvana, ali i Pekinga i Hong Konga, u kojem već danima traju prosvjedi. Uz to, ugovor o prodaji oružja vrijedan 22 milijarde dolara stiže u trenutku napetih trgovinskih odnosa između Washingtona i Pekinga, a koji smatra Tajvan svojim teritorijem.
Pojedini izvori iz Bijele kuće ističu da je Trumpu prodaja oružja Tajvanu svojevrsni ulog kojim se namjerava kockati u daljnjim trgovinskim pregovorima s Kinom. S druge pak strane, američki političari pozdravljaju Trumpovu odluku o prodaji oružja, navodeći da je riječ o poruci Pekingu kako Washington namjerava nastaviti politiku 'predanosti demokraciji u indopacifičkoj regiji'. Pritom se misli na osnaživanje veza s Tajvanom kao strateškim partnerom usprkos aktualnim povišenim tenzijama s Kinom.
vezane vijesti
Peking je, očekivano, odmah reagirao te je pozvao Washington da smjesta zaustavi planiranu prodaju oružja i prekine vojne kontakte s tim otokom, navodeći kako će Sjedinjene Države u suprotnom 'snositi sve posljedice'. Reagirajući na američku prodaju oružja, glasnogovornik ministra informiranja Geng Shuang istaknuo je kako taj potez 'ozbiljno krši principe Kine' te je još jednom naglasio da se Peking čvrsto protivi američkoj prodaji oružja Tajvanu, pojasnivši da je riječ o 'ozbiljnom uplitanju u unutarnje poslove Kine, što narušava kineske sigurnosne interese i suverenitet'.
Kinesko ministarstvo obrane krajem srpnja ove godine upozorilo je da je spremno na novi rat ako Tajvan pokuša proglasiti neovisnost, a Sjedinjene Države upozorilo je da potkopava globalnu stabilnost. Uz to, Kina je obavijestila SAD kako će uvesti sankcije svim američkim tvrtkama uključenim u dogovor oko prodaje oružja.
Sjedinjene Države su glavni dobavljač oružja Tajvanu, otoku koji Kina smatra svojom provincijom. Valja napomenuti kako Peking nikad nije odbacio upotrebu sile za njegovo vraćanje pod svoju kontrolu nakon što ga je krajem 40-ih godina prošlog stoljeća preuzela kineska nacionalistička vlada Kuomitanga pobjegavši na njega 1949. godine, poslije poraza u građanskom ratu protiv komunista. Sjedinjene Države pak zbog odnosa s Pekingom ne održavaju službene diplomatske odnose s Tajvanom, ali zbog 40 godina starog američkog zakona obvezne su mu omogućiti sredstva za obranu.
Tajvansko ratno zrakoplovstvo ima ukupno 114 primjeraka borbenih mlažnjaka F-16, a naručilo je još 66 primjeraka. Zrakoplovi tog tipa trebali bi u idućih nekoliko godina zamijeniti dotrajale lovce tipa F-5E te izviđačke avione tipa RF-5E, a u jeku obnove svojeg ratnog zrakoplovstva Tajvan je izrazio želju za najnovijim američkim višenamjenskim lovcima tipa F-35. Takav ugovor, smatraju analitičari, pričekat će neka bolja vremena jer Washington tim potezom ne želi provocirati Kinu. Kupnja 66 komada lovaca tipa F-16 stajat će Tajvan osam milijardi dolara, a ostatak ranije pripremljenih 16 milijardi dolara pokrit će nabavu 108 tenkova M1A2T Abrams i druge opreme.
