Iako je iza nas godina bez premca, od dva jaka potresa do svega što nam je donijela pandemija koronavirusa, ako gledamo broj počinjenih samoubojstava - on je potpuno jednak kao i u 2019. Dr. med. Darko Labura, subspecijalist forenzičke psihijatrije, voditelj Odjela za forenzičku psihijatriju u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, kaže nam da te brojke treba uzimati s oprezom jer bismo posljedice koje su na psihičko stanje ljudi ostavili lanjski događaji mogli vidjeti tek kasnije
U 2020., prema podacima koje smo dobili od Ministarstva unutarnjih poslova, izvršeno je 566 suicida, isto koliko i u 2019.
Ova crna bilanca ranijih je godina bila nešto veća, stoga je činjenica da u 2020. nije bilo povećanja, doduše ni trenda smanjenja, možemo gledati kao nešto pozitivno.
Ipak, naš sugovornik, dr. med. Darko Labura, subspecijalist forenzičke psihijatrije, voditelj Odjela za forenzičku psihijatriju u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, napominje kako s brojkama treba biti oprezan.
'Ne želim navijati za veće brojke, no s obzirom na cjelokupnu situaciju u kojoj je povećan broj onih s depresivnim poremećajima, povećana je agresivnost te napetost među ljudima, može se očekivati da će i broj suicida biti veći. Pitanje je jesmo li uhvatili brojku u pravom trenutku i možda bi ipak trebalo sačekati kraj ove godine pa onda vidjeti', kaže Labura.
Ove slutnje proizlaze iz podataka za prosinac.
Naime u prosincu prošle godine suicid je izvršilo 58 osoba, što je znatno više nego u tom mjesecu ranijih godina. 'Velik skok u prosincu pokazuje da se događa skok i da te brojke treba drugačije sagledati, u malo većem periodu', dodaje.
Napominje da od 60 do 80 posto suicida uzrokuje depresija. 'Sigurno je kriza s koronom i potresima dovela do većeg broja oboljelih. S obzirom na to da radim i u ambulanti, primjećuje se povećan broj anksiozno-depresivnih stanja, tako da se može očekivati veći broj suicida', kaže nam Labura.
Više suicida na sjeveru i u Slavoniji, nego u Dalmaciji
Labura kaže da se u prosjeku najviše suicida izvrši u proljeće. Od samih mjeseci pak ističe se rujan. 'Rujan i period proljeća dijelovi su godine u kojima počinju neke promjene. Jedno je završetak ljeta, a s druge strane je završetak zime. Uvijek se te promjene odražavaju na psihičko stanje čovjeka, ali i na neurohormonalne promjene', pojašnjava.
Kaže da je inače pozicija Hrvatske u europskim i svjetskim relacijama na sredini ili od sredine prema nižoj stopi suicida, s time da niti Hrvatska nije uvijek jedinstvena. 'Uvijek je manji broj suicida bio na području Dalmacije dok je u sjevernim krajevima i Slavoniji bio veći. Uzroci tome su sociološki, fenomenološki, pa i klimatološki. U sjevernim krajevima je manje svjetla, a svjetlo stvara melatonin u organizmu koji dovodi do sreće', kaže Labura.
Naglašava da ćemo posljedice 2020. godine na psihičko stanje ljudi tek vidjeti, s obzirom na to da se one nužno ne manifestiraju dok traje akutno stanje krize.
'Možemo imati akutne reakcije na stres koje uobičajeno ne dovode do suicida, to su privremene reakcije prolaznog karaktera. No mogu nastati i one dugotrajnije, kao produljena stresna reakcija ili depresija, tako da se to može odražavati kasnije, kada prođe vrijeme od samog događaja, kao posttraumatski stresni poremećaj', pojašnjava.
'Ako su ljudi u potresu ostali bez doma ili nekog bližnjeg, to je velika trauma i ta traumatska situacija ne mora, ali kod onih koji su osjetljivi može dovesti do depresije. Kao i korona', dodaje Labura.
Ističe da je prilika da se ljudi jave psihologu ili psihijatru, da potraže stručnu pomoć. Postoje i centri za krizna stanja koji imaju hitne telefone. Tamo vas, dodaje, mogu saslušati, dati koristan savjet ili spriječiti situaciju koja bi mogla voditi tragičnom događaju.
'Članovi obitelji koji vide u svojoj okolini one koji su depresivni trebaju ih pokušati nagovoriti da potraže stručnu pomoć. Sve se da riješiti. Ja sam kao mladi liječnik radio u centru za krizna stanja. Bilo je tu situacija kao onih iz filmova, na telefonu ste i morate spriječiti čovjeka u toj namjeri. Ako možemo spriječiti takav događaj u toj situaciji, onda sigurno možemo i u puno mirnijim okolnostima', zaključuje.
