Posljednjih tjedana postavilo se i pitanje je li s hrvatske strane sve napravljeno odnosno je li dostavljena sva dokumentacija svim stranama.

'To bi trebalo pitati njemački sud, državne arhive, obranu i tužitelja. To je teško govoriti iz džepa, iz rukava', kazao je predsjednik Sabora Josip Leko odgovarajući na pitanja novinara u Saboru.

Vezano uz dokumentaciju, spominjalo se da je dio dokumenata SKH ostao u SDP-u i nije pohranjen u arhive.

'Tko optužuje, neka dokazuje, a neka SDP kaže što ima. Optužba i obrana imaju svoje zakonitosti, a ja ne želim sudjelovati ni u jednom ni u drugom', rekao je Leko.

Upitan što bi odgovorio onima koji kažu da će ovo suđenje promijeniti hrvatsku povijest i da će baciti novo svjetlo na nekadašnji SKH i njegovog sljednika SDP, Leko je kazao: 'Povijest se ne može promijeniti, što tko mislio da mislio, a kako će se istraživati i tko će donositi zaključke, da vam budem iskren, ja bih radije da se više posvetimo budućnosti. Ne zanemarujem ni prošlost, ali bih puno radije da svoju energiju usmjerimo na budućnost. Ima razloga, ima potreba, a mislim da imamo i sposobnosti da kreiramo puno više budućnost, jer kreirati prošlost sasvim sigurno ne možemo - ako je kreiramo, nije dobro.'

Leko je samoinicijativno odlučio dati izjavu novinarima da bi se osvrnuo na prozivke vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića zbog toga što se nitko od predstavnika Sabora nije pojavio na komemoraciji Blagi Zadri. Leko kaže da u Saboru nisu ni dobili poziv za tu komemoraciju.

'Ja osobno i Hrvatski sabor s puno uvažavanja i odgovornosti obilježavamo sve značajne datume iz Domovinskog rata, ali na žalost, poziv na jučerašnju komemoraciju nismo primili. Mislim da je važno to reći jer imamo uvijek vremena i prostora da netko bude na takvom skupu. Tim više što - to za javnost nije bitno, ali za mene je bitno - obitelj Blage Zadre i moju obitelj vežu kumske veze pa sam želio biti na tom skupu. Nismo dobili poziv, a nitko se od institucija nije ni pojavio na komemoraciji', kazao je Leko.

S obzirom da se idući tjedan očekuju konzultacije oko izmjene izbornog zakonodavstva i uvođenja preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima, novinari su Leku upitali postoji li opasnost od estradizacije izbora ukoliko dođe do uvođenja preferencijalnog glasa.

'Politički sustav je izuzetno osjetljivo i nije dnevnopolitičko pitanje. Vrlo važno je da u tome sudjeluje hrvatska demokratska javnost, institucije, ali i znanost zato što politički sustav mora osigurati stabilnost vlasti, ali i značajniji utjecaj građana na to tko će ih zastupati i predstavljati u tijelima vlasti. U okviru tog procesa sigurno postoji razlog da se uvede preferencijalno glasovanje, u obliku kako se radi i za Europski parlament. Nema logike da imamo takvo glasovanje za Europski parlament, dakle isti građani za Europski parlament imaju mogućnost dati preferencijski glas, a nemaju za hrvatski parlament. Je li to dovoljno ili nije, hoće li riješiti probleme, ne. Nijedan izborni sustav sam po sebi ne rješava to kako će se vladati ili kakva će vlast biti. Dolazak demokratskim putem na vlast ne određuje kakva će vlast biti, ali je vrlo važno da građani mogu jače utjecati na to tko će ih zastupati', poručio je Leko.