Svjetski klimatski štrajk započeo je na pacifičkim otocima. Uslijedili su prosvjedi u Australiji, Japanu, na jugoistoku Azije, te u Europi, Africi i na Bliskom istoku.

Društvene mreže preplavljene su objavama s prosvjeda različitih veličina. U nigerijskoj Abuji okupilo se nekoliko desetaka učenika osnovne škole, dok se u gradovima poput Hamburga ili Melbournea okupilo nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Greta Thunberg, 16-godišnja švedska aktivistinja koja je inspirirala pokret, na svom je Twitter profilu objavila kako se "ogromna gomila" okuplja u Sydneyu i da je Australija time "postavila standard" za prosvjede kasnije tijekom dana u oko 150 država.

"Naša budućnost je na vašim ramenima", napisali su studenti na jednom od natpisa u Berlinu.

"Naši oceani se dižu, pa i mi", jedan je od popularnijih slogana, nošen i u Melbourneu i u Kalkutu.

Prosvjednici pozivaju vlade da poduzmu hitre mjere kako bi se ograničile štetne posljedice klimatskih promjena koje po njima uzrokuje čovjek.

Štrajk će kulminirati u New Yorku gdje će Thunberg, kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir, predvoditi marš prema sjedištu Ujedinjenih naroda.

Na summitu u toj zgradi idući tjedan okupit će se svjetski čelnici kako bi razgovarali o strategiji borbe protiv klimatskih promjena poput prelaska na obnovljive izvore energije.

Skup u New Yorku smatra se nastavkom summita u Parizu iz 2016.

Na njemu će se od čelnika zatražiti da osnaže inicijative za smanjivanje emisije stakleničkih plinova, a glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio im je da "dođu s idejama, ne s govorima".

UN na svojim stranicama piše da posljednje analize pokazuju kako bi se brzim djelovanjem u idućih 12 godina mogle znatno smanjiti emisije štetnih plinova i održati rast prosječne temperature na ispod 2 stupnjeva Celzija.

UN poručuje i kako je Pariški sporazum nevažan bez ambicioznog djelovanja u skladu sa zacrtanim ciljem smanjenja emisija za 45 posto u idućem desetljeću i postizanja neutralnih emisija do 2050.