Inicijativa liječnika/liječnica se zalaže i zahtijeva reguliranje pitanja priziva savjesti u medicini. Najavljujući današnju raspravu, organizatori su podsjetili da su posljednjih godina u javnosti najglasniji liječnici koji zbog priziva savjesti odbijaju vršenje nekih medicinskih postupaka - poput pobačaja na zahtjev.

'Ovaj okrugli stol predstavlja značajan korak u povećanju vidljivosti onih koji žele ukazati na učinke odbijanja vršenja određenih medicinskih postupaka zbog priziva savjesti na dostupnost i kvalitetu standardizirane i legalne zdravstvene zaštite te na uživanje temeljnih ljudskih prava i specijalnih prava pacijenata/ica', stoji u najavi događaja, uz imena govornika i teme njihovih izlaganja: Gorjana Gjurić (Priziv savjesti u medicini), Herman Haller (Medikamentozni pobačaj), Dubravko Lepušić (Priziv savjesti - iskustva iz prakse), Jasenka Grujić Koračin (Što nam je činiti?) i Dalida Rittossa (Ustavnost priziva savjesti liječnika u slučajevima pobačaja).

Okrugli stol započeo je u 11 sati minutom šutnje za sve one koji su izgubili život zbog loše reguliranog pitanja priziva savjesti, javlja libela.org. Skup za koji se tražila 'stolica više' okončan je nešto iza 13 sati, a obilježili su ga mnoštvo iznesenih informacija iz liječničke prakse, stavova i prijedloga, ali i žestoke rasprave.  

'Kroz priziv savjesti demonstriraju privrženost novom poretku'

Gorjana Gjurić govorila je o prizivu savjesti kao ljudskom pravu koje se izvodi iz ljudskog prava na mišljenje i religije te je prihvaćeno u većini europskih zemalja, ali i izvan njih. No prava su uvijek ograničena pravima drugih. Zaključila je da je priziv savjesti prihvatljiv onda 'kada je izraz autentične volje, kad postoji drugi stručnjak koji će pružiti zdravstvenu uslugu, kada život ili zdravlje pacijenta/ice nisu ugroženi te kada ne proizvodi diskriminaciju'.

Herman Haller je govorio o novom obliku prekida trudnoće korištenjem medikamenata. 'Iako suštinski nema razlike, u tehničkom izvođenju postoji razlika za liječnike. Radi se o dva lijeka koja će doći u Rijeku i čim dobijemo dozvolu Ministarstva zdravlja ponudit ćemo tu uslugu ženama', najavio je Haller. Naglasio je da treba otvoriti i raspravu o načinu prijavljivanja pobačaja, što je obaveza Ministarstva zdravlja, HZZO-a i drugih institucija.

Dubravko Lepušić izvijestio je da KBC Sestre milosrdnice više nema ugovor s KB-om Sv. Duh, čiji su ginekolozi kolektivno u prizivu savjesti, o obavljanju pobačaja na zahtjev 'jer ako se radi samo o prekidima trudnoće, ne dolazi u obzir da radimo samo taj dio tuđeg posla'. 'Primijetili smo da neki liječnici koji su najnormalnije prije radili pobačaje danas odjednom kroz priziv savjesti demonstriraju svoju privrženost novom poretku', naglašava Lepušić.

363992,363558 ,362901 ,362391 Dalida Rittossa ustvrdila je da priziv savjesti predstavlja ograničenje prava na privatnost odluke o rađanju. Ono što se nameće kao pitanje jest može li priziv savjesti biti protuustavan kad su ostvareni svi uvjeti za pravo žene na prekid trudnoće? 'Neopravdano opterećenje prava žene na privatnost nije prihvatljivo. U našem slučaju, kada bismo imali bolnicu koja bi bila u prizivu u potpunosti, a ona je financirana od države, tada definitivno ne bi imale pravo na priziv savjesti', rekla je Rittossa, ističući da država mora poduzeti aktivne mjere da se poštuje pravo na privatnost.

Jasenka Grujić Koračin rekla je da treba spriječiti teroriziranje žena i medicinskog osoblja sa skupovima ispred ustanova. 'Nadam se da nakon ovoga neće biti skup ispred moje klinike', kazala je. Poručila je da liječnici trebaju pružati usluge temeljene na znanosti, a ne na religijskoj dogmi. 'Moramo osigurati da prizivači ne nameću svoje stavove pacijenticama i da ih ne upućuju na drugog liječnika, što uopće nije jednostavno. Možda će neki liječnik smatrati da već i davanjem informacije o usluzi krši svoj priziv savjesti', upozorila je, dodajući da treba definirati pozitivan i negativan priziv savjesti, mora se utvrditi procedura, isključiti institucijski priziv savjesti. 'Konfesionalne bolnice neka financira Crkva', zaključila je Grujić Koračin.

Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), smatra da je izlaganje Grujić Koračin bilo prilično radikalno.

'Ljude koji imaju priziv savjesti ste etiketirali i nazvali ste nas prizivačima. Kako bi bilo da mi vas nazivamo nesavjesnim liječnicima? Mene su moji profesori učili da je život najviša kategorija za koju se treba boriti pa i žrtvovati. Priziv savjesti je tekovina demokratskih društava, treba naravno regulirati priziv savjesti, ali ne treba imati dvostruke kriterije. S jedne strane štititi privatnost žena koje su odlučile pobaciti, a s druge strane objavljivati registar liječnika koji su u prizivu i još utvrđivati autentičnost priziva savjesti', naveo je Goluža.

Prema njegovom mišljenju, sloboda izbora mora omogućiti i slobodu moralnog preispitivanja i moralne odgovornosti.

Kristina Pavlović iz udruge Glas roditelja za djecu (GROZD) rekla je da je sve više priziva savjesti rezultat ne toliko religije koliko medicinskih činjenica. Ograničavanje savjesti ide prema jednoumlju i smanjivanju demokracije, rekla je, postavljajući pitanje što je s ustavnim pravom na život. Organizatorima je zamjerila što nisu pozvali na raspravu i liječnike koji jesu u prizivu savjesti.

Petar Gotovac, epidemiolog, član Kanadskog društva za zdravlje naroda, pita se zašto je ovo tako aktualna i vruća tema i zašto ovo organiziraju prije svega žene. 'Savjest je središnje pitanje, a posebice u kontekstu stvaranja. Ovome treba prići i s druge strane, a to je pitanje očinstva koje nitko ovdje ne spominje', rekao je Gotovac.

Cijelu raspravu možete naći ovdje