U drugom krugu predsjedničkih izbora bilo je 89.375 nevažećih listića, tj. njih 4,36 posto.

Usporedbe radi, u drugom krugu predsjedničkih izbora prije pet godina bilo je 60.728 nevažećih listića, tj. 2,69 posto.

Godine 2009., kada je Ivo Josipović došao na vlast, zabilježeno je tek 30.547 nevažećih glasačkih listića ili njih 1,36 posto.

Godine 2005. u drugom krugu predsjedničkih izbora bilo je 35.617 tisuća nevažećih listića ili 1,59 posto.

Brojke i postoci su jasni, no pitanje je što je uzrokovalo ovoliki broj nevažećih listića, dakle gotovo 90 tisuća birača slučajno ili namjerno izašlo je na izbore i poništilo listić.

Premijer u izbornoj noći prstom pokazuje na Miroslava Škoru, kojem je za dlaku izmaknuo drugi krug izbora. On je nakon prvog kruga rekao da će u drugom krugu zaokružiti broj tri na listiću, tj. hrvatski narod.

'Uzet ću svoj listić na biračkom mjestu i vlastitom kemijskom olovkom zaokružiti, ali ne ni broj jedan ni broj dva. Nadopisat ću i zaokružiti broj 3 - vas, svoj hrvatski narod', kazao je Škoro.

Plenković očito misli da ga je dobar dio birača poslušao.

'S obzirom na to da smo imali više od 4,6 posto nevažećih listića, što je enorman broj nevažećih listića, to znači da je dio hrvatskih birača tendenciozno poništio glasove, što znači da bi bilo 10-ak tisuća glasova razlike da nije bilo poništenih listića. Birači svoje biračko pravo mogu manifestirati ovako, ali to je ispod razine ljudi koji, kad im i daju naputke, to čine na ovakav način', rekao je Plenković.

Da su nevažeći listići Škorino maslo smatra i šef stožera Kolinde Grabar Kitarović Ivan Anušić.

'Traženje da se listići poništavaju, da se ne glasa za kandidata je dovelo do ovog rezultata. To nije mudro i vidjet ćete da su svi oni koji su to napravili – pogriješili. Jer, budućnost će donijeti neke stvari koje neće biti toliko dobre koliko su oni mislili s time što će poništiti listić. Nažalost, oni su odlučili to tako napraviti. Vidjet ćete da će biti preko 5 posto nevažećih listića i to će biti možda i najveći problem ovih izbora', ocijenio je Anušić.

Najveći postotak nevažećih listića je u slavonskim županijama u kojima je u prvom krugu izbora pobjedu odnio Miroslav Škoro. Najmanji postotak je u županijama koje su tradicionalno naklonjene lijevim strankama i kandidatima.