Za preimenovanje su bili predsjednik Odbora Zlatko Hasanbegović i Tomislav Jonjić (Nezavisni za Hrvatsku), Dragica Nikolić (BM365) i Ivan Čelić (HDZ), dok je protiv bila Rada Borić (Zagreb je naš).

Prije nego što odluka dođe pred Skupštinu Vijeće gradske četvrti Donji grad, na čijem se teritoriju nalazi Trg maršala Tita, morat će dati svoje novo mišljenje nakon što su se već 2013. izjasnili protiv preimenovanja.

Odbor je zatražio, iako to nije trebao da se izjasni i preostalih 16 vijeća gradskih četvrti.

U obrazloženju prijedloga za preimenovanje, koji je uputio Milan Bandić, navodi se da je 'ovaj trg od svog nastanka bio prostorom ideološko-političke konfrontacije, složenih i turbulentnih povijesnih silnica koje su djelovale na ovim prostorima'.

'To se zrcali u činjenici da je u 160 godina postojanja svoje ime mijenjao čak sedam puta (...). Svaka novouspostavljena vlast mijenjala je ime trga, naravno po mjeri svoje političko-svjetonazorske paradigme, država, svojim prirodnim pravom, svoju snagu je verificirala uspješnošću njegova preimenovanja', navodi Bandić u dijelu obrazloženja.

Ističe da 'unatoč tome što je čovjek po kojem je trg nazvan bio antifašist, on nas nakon 1945. nažalost nije poveo putem kojim su krenuli narodi zapadnog, demokratskog i slobodarskog svijeta'.

'Jedan strašan totalitarni sustav zamijenjen je drugim, jednako strašnim, i opet nas svih ovih godina naš najljepši trg i naš urbanistički dragulj svađa i dijeli', navodi Bandić u obrazloženju.

Na sjednicu su došla većina zastupnika SDP-a u Skupštini, iako nisu članovi Odbora, a našao se među njima i saborski zastupnik Gordan Maras.

Tomislav Jonjić, predsjednik Kluba zastupnika Neovisni za Hrvatsku, kazao je kako je već zamorno govoriti o promjeni imena Trga.

'U Hrvatskoj je nažalost još uvijek moguće da počasni građanin ovog grada bude Vuk Stefanović Karadžić. Ta činjenica je dokaz našeg duhovnog ropstva. Jedan je i ime Trga maršala Tita, koji je simbol Jugoslavije kao negacije Hrvatske', kazao je.

Podsjetio je da je po Ustavu Hrvatska definirana kao demokratska država i prema tome ne bi trebala njegovati totalitarističke simbole.

Prije same rasprave Hasanbegović je dao širi 'historiografsko-faktografski' okvir.

'Prema dostupnom arhivskom gradivu koje je vrlo oskudno, stručne službe Skupštine pronašle su skromne tragove o načinu odlučivanja o imenu Trga maršala Tita od tadašnjih vlastodržaca Komunističke partije Jugoslavije. Na sjednicama su sudjelovali notorni oficiri JNA koji su provodili brutalan teror nad zagrebačkim građanstvom i svim stvarnim, izmišljenim i potencijalnim protivnicima Jugoslavije. Tu je i kapetan Vlado Ranogajec, on ima ulicu u ovom gradu. Riječ je o osobi koja je na smrt osudila više desetaka političkih neistomišljenika. Potpisivao je bjanko smrtne presude za ljude koji su pogubljeni izvansudskim egzekucijama', istaknuo je Hasanbegović.

Podsjetio je i na dosadašnja preimenovanja trga te nabrajao sve ulice koje su nakon 1945. preimenovane po jugoslavenskim simbolima.

'Poslužili ste se alternativnim činjenicama', kazala je Hasanbegoviću Rada Borić. Navela je ovaj odbor je iznuđeni odbor i da Odbor nema mišljenje Vijeća gradskih četvrti, te da se time krši Zakon o lokalnoj samoupravi. Navela je da je izabran znakovit datum za sazivanje sjednice odnora jer je na isti datum 1943. godine Njemačka raspisala potjernicu za Titom.

Jonjić je pak rekao da se  mišljenje Vijeća četvrti Donji grad iz 2013. godine, kada su odbili o odluku o preimenovanju  iz 2013., nalazi u materijalima. Dobacio je Radi Borić da se na hrvatskom jeziku kaže tjeralica, ne potjernica.

Priliku da govori dobio je i Rajko Ostojić (SDP) iako nije član Odbora, ali je podpredsjednik Skupštine. Naveo je Bandić do sada bio donositelj odluka, a sada je postao provoditelj odluka manjine koja je dobila osam posto glasova na izborima. Istaknuo je da u muzeju u Normandiji samo pet državnika ima svoj portret i da je jedan od njih Tito. 

'Danas raspravljamo o Titu kao i 1994. godine, ali je tada prevladao zdrav razum. Povijest je učiteljica života. Tako je promijenjen Trga žrtava fašizma, pa je vraćen i svi oni koji su to napravili su se postidjeli', kazao je Ostojić.

Hasanbegogović mu je zahvalio na marketinško-političko-pseudo-hitoriografskom pleodajeu nakon čega se pristupilo glasanju. S četiri glasa 'za' i jednim protiv Tito je pao na Odboru i sad treba pričekati mišljenje Vijeća gradskih četvrti koje je neobvezujuće i Skupštinu, najvjerojatnije, potkraj kolovoza, koja će Tita definitivno otpraviti sa zagrebačkih ulica.

Podsjetimo, jedini način da Bandić ima većinu u Gradskoj skupštini bio je da sklopi dogovor sa strankom Neovisni za Hrvatsku, čiji je pak osnovni uvjet za davanje podrške gradonačelnikovim prijedlozima i projektima bio da se ukloni maršalovo ime sa spomenutog trga.

Nakon odluke Odbora o svemu se još treba izjasniti Skupština na prvoj sljedećoj sjednici, ali to bi trebala biti formalnost s obzirom na to da je prema internom sporazumu između stranaka BM 365, Neovisni za Hrvatsku i HDZ-a prikupljeno 26 potpisa zastupnika za promjenu imena trga.