Pusić je u večernjem intervjuu za Hrvatski radio najavila i kako će vrlo vjerojatno najprije posjetiti Bruxelles, a potom i susjedne zemlje, članice i ne-članice EU, a paralelno će raditi i na prilagodbi proačuna za 2012.

"Bit će to ministarstvo vanjskih i europskih poslova jer smo integracije završili kao proces, a europski poslovi će se voditi iz ministarstva vanjskih", odgovorila je Vesna Pusić na pitanje pristaje li na mogućnost izdvajanja segmenta eu-integracija u ured ili sličnu formu.

Naglasila je kako članstvo u Europskoj uniji Republici Hrvatskoj donosi povećanu političku stabilnosti i povećane šanse.

"Nitko umjesto nas ništa neće napraviti, ali ako smo mi u stanju nešto napraviti, onda imamo mnogo veće šanse nego što bi imali izvan EU. - od financijskih mogućnosti nadalje", navela je Pusić. Dodala je da će Hrvatska u prvih šest mjeseci 2013. na raspolaganju za prilagodbu imati oko 200 milijuna eura, a 449 milijuna eura iz kohezijskih fondova, no to će, kaže, ovisiti o našoj sposobnosti korištenja sredstava.

Pusić je, uz ostalo, navela da zato treba prilagoditi i logiku hrvatskog proračuna, a doći će i strogi računovodstveni nadzor (Olaf) koji će pratiti ukupno trošenje sredstava iz EU fondova.

"U ruralnom razvoju, poljoprivredi i željeznicama bili smo slabi u povlačenju novca", ocijenila je, ali i dodala kako joj nadu daju Poljaci koji su također bili slabi u korištenju predpristupnih fondova, ali su najbolje iskoristili kohezijske fondove koje EU ima da bi se smanjila razlika u razvijenosti između bogatih i siromašnih.

Naglasila je da će u idućih četiri pa i osam godina dva temelja hrvatske vanjske politike biti Europa odnosno članstvo u EU i pozicioniranje u tom novom okruženju, te regija jer - kaže Pusić - regionalno imamo što za reći i utjecati na odluke u regiji i prema regiji.

"U našoj politici prema regiji naše članstvo u EU bit će vrlo važna komponenta, a i za naš ugled unutar EU", rekla je Pusić, dodajući kako će susjednim zemljama hrvatsko iskustvo u europskom procesu u proteklih 10 godina, kada je riječ o institucionalnoj izgradnji i političkom sazrijevanju, biti najupotrebljivije.

"U tom pravcu mislim da treba ići naša komunikacija", naglasila je.

Također je podsjetila kako imamo različita otvorena pitanja sa susjedima: sa Srbijom je niz pitanja vezan uz rat odnosno završavanje s posljedicama rata, a to su nestali, opljačkana imovina, ratni zločini, kazala je.

"Ako se oko toga uspijemo dogovoriti na razini međudržavnog sporazuma onda po mom mišljenju treba staviti na dnevni red i pitanje uzajamnih tužbi za genocid", rekla je Pusić.

Navela je i da sa Slovenijom od danas teče rok za imenovanje predsjednika i dva suca arbitra za arbitražni sud koji će, uz još dva člana, de facto odlučiti o granici između Hrvatske i Slovenije.

Vezano za susjednu Bosnu i Hercegovinu ocijenila je kako je BiH ključna za stabilnosti cijele regije.

Na novinarsko pitanje kakva će biti suradnja "između Zrinjevca i Pantovčaka" Vesna Pusić je ocijenila da će suradnja s hrvatskim predsjednikom biti dobra i sinergijska jer i s jedne i s druge strane postoji temeljno razumjevanje što je interes Hrvatske kao i spremnost da se na tome radi.

Najavila je i da će zatražiti redoviti oblik komunikacije s hrvatskim predsjednikom kako bi što efikasnije postizali hrvatske vanjskopolitičke ciljeve.