Na zapadu su europske zemlje osobito brzo ograničile temeljne slobode u ime borbe protiv koronavirusa.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izazvao je ovaj tjedan negodovanje kazavši da želi „iznervirati” one koji se ne žele cijepiti „ograničavajući im što je više moguće društveni život”.

Ta izjava lidera zemlje koja se smatra globalnim svjetionikom slobode ilustrira u kojoj je mjeri pandemija promijenila nacionalne prioritete.

SAD je također poduzeo agresivne korake, uključujući zatvaranje granica za većinu svijeta na 20 mjeseci i uvođenje obveznog cijepljenja za sve savezne djelatnike i radnike velikih tvrtki.

Berlinska organizacija za ljudska prava "Unija građanskih sloboda za Europu" upozorila je u izvješću prošle godine da bi mjere protiv necijepljenih mogle „pogoršati postojeće nejednakosti”.

„Mogli bi stvoriti društvo s dvije klase u kojem bi neki uživali širok spektar sloboda i prava, a drugi bi bili isključeni”, navodi se u izvješću.

Progon ili zaštita?

Na početku pandemije vlade su uvodile opća zaključavanja i policijske satove ne bi li suzbile širenje virusa.

Ali u proteklih godinu dana većina zemalja počela je prilagođavati strategije uvevši digitalne covid potvrde koje dokazuju da je osoba cijepljena.

Suočene s omikron varijantom koronavirusa, neke vlade, u prvom redu Austrija i Nizozemska, vratile su se jedinstvenom pristupu za sve i naredile građanima da se tijekom novogodišnjih proslava ponovno povuku u svoje domove.

Mnoge zemlje u svijetu sada jačaju pritisak na građane koji se odbijaju cijepiti.

Austrija je prošli mjesec, nakon što je ukinula djelomično zaključavanje, naložila necijepljenima da ostanu kod kuće. U veljači ta će zemlja prva u Europi uvesti obvezno cijepljenje za većinu ljudi.

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da njegova zemlja treba provesti „nacionalnu raspravu” o obveznom cijepljenju, a slično razmišlja i njemačka vlada.

Francuska vlada predložila je da Francuska slijedi primjer Njemačke i zabrani necijepljenima pristup u restorane, kina i sportske centre.

I dok je na početku krize potpora javnosti za restrikcije bila visoka, zamor od pandemije uzrokuje sve veći otpor novim ograničenjima.

Necijepljeni prosvjeduju protiv diskriminacije, a neki idu čak toliko daleko da tretman necijepljenih uspoređuju s progonom europskih Židova tijekom Drugog svjetskog rata.

Tisuće ljudi u Nizozemskoj, Austriji, Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj izišlo je na ulice prosvjedujući protiv covid pravila i potvrda, a izbili su i sukobi s policijom.

Libertarijanski zeloti

To nezadovoljstvo iskorištavaju stranke krajnje desnice, krajnje ljevice i one koje se protive intervencionističkim politikama.

U Njemačkoj su poduzetnički orijentirani Slobodni demokrati postigli jako dobar rezultat na izborima u rujnu nakon što su se u predizbornoj kampanji protivili strogom zaključavanju.

U Francuskoj, koju u travnju očekuju predsjednički izbori, krajnje desni kandidati Marine Le Pen i Eric Zemmour žestoko kritiziraju potvrde o cijepljenju koje je predložio Macron.

„Restrikcije zbog koronavirusa su potrebne; ali zabrinutost zbog toga kakve su i kako su nametnute nije i ne smije biti isključivo pravo libertarijanskih zelota i poricatelja covida”, upozorio je u ožujku 2021. britanski Guardian.

Europa je većinom izbjegla masovne pobune sačuvavši ravnotežu između potrebe zaštite javnog zdravlja i očuvanja građanskih sloboda.

Francuski politolog Raul Magni-Berton, koji je proučio covid restrikcije uvedene u 40-ak europskih zemalja, rekao je da Francuska i istočnoeuropske zemlje imaju najstroža ograničenja.

Njegovo istraživanje pokazalo je da građanske slobode najviše poštuju najstarije demokracije kao što su Britanija i Švicarska.

Pokazalo je i da su restrikcije blaže u zemljama s koalicijskim vladama kao što je Nizozemska ili gdje vlast dijele središnja vlada i regije kao u saveznoj Njemačkoj.

„S koliko ljudi morate pregovarati? To je pravo pitanje”, rekao je Magni-Berton.