"Pojave negiranja karaktera NDH i razmjera zločina ustaškog režima, isticanja simbola u javnom prostoru ili korištenje sintagmi kojima se prema njemu izražavaju simpatije, u hrvatskom su društvu toliko učestale, da su gotovo prešutno prihvaćene.

Na nužnost edukacije, ali i razvijanje tolerancije i kulture povijesnog sjećanja, ukazuju i rezultati Istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj (rujan 2015.), prema kojima čak polovina učenika nije sigurna je li NDH bila fašistička tvorevina", navodi pravobraniteljica u zaključku teksta.

Podsjeća da je radi suzbijanja nesnošljivosti i govora mržnje među mladima Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe (ECRI) u Izvješću upućenom Hrvatskoj 2018. preporučila uvođenje obvezatnog obrazovanja iz ljudskih prava kao dijela građanskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe, osobito kad je riječ o pravu na jednakost i zabrani diskriminacije.

"Zbog toga je na svim odgovornim članovima društva važna uloga kontinuiranog reagiranja na pojave relativiziranja karaktera ustaške države, kako bi one prestale biti značajnim čimbenikom u kreiranju javnog mnijenja. No daleko najveća odgovornost je na vlasti, koja mora ponijeti odgovornost za poštivanje i primjenu Ustava te pridržavanje zakona i stati na put ponašanjima kojima se simbolički ili direktno podržava ili veliča NDH te negiraju ili umanjuju zločini koje je ona proizvela.

Treba jasno istaknuti da je prema Ustavu državni suverenitet RH nastao nasuprot proglašenju NDH, da je NDH suprotstavljena suvremenoj Hrvatskoj, kao i da je Hrvatski sabor Deklaracijom o antifašizmu 2005. godine potvrdio antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske te pozvao na potrebu afirmacije i njegovanja antifašističkih vrijednosti", ističe pravobraniteljica.

Dodaje i da je potrebno "uvažiti zahtjeve predstavnika romske, srpske i židovske zajednice i antifašističkih udruga i time stvoriti uvjete za održavanje jedinstvene komemoracije, kojom bi se na primjeren način odala počast žrtvama i izrazila solidarnost sa zajednicama stradalima od ustaškog režima, a Spomen područje Jasenovac ispunilo svoju ulogu – podsjećalo na strahote koje je čovjek u stanju učiniti čovjeku".

"Negiranje zločina počinjenih u NDH ili njihovih razmjera, negiranje je prošlosti prepune mržnje i nasilja prema Romima, Srbima, Židovima i političkim protivnicima ustaškog režima. Ono ohrabruje, a ponekad i jest, govor mržnje koji vodi ka diskriminaciji, pa i nasilju prema pripadnicima ovih skupina. Time se njeguje kontinuitet mržnje – i narušavaju vrijednosti jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, na kojima počiva Ustav Republike Hrvatske", zaključila je pučka pravobraniteljica.