Očekuje se da će idući tjedan Vrhovni sud u Madridu izreći zatvorske kazne do 15 godina za dvanaestero dužnosnika, među kojima su neki bili članovi vlade kojom je predsjedao.

Državno odvjetništvo ih je optužilo za pobunu, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

"Volio bih da ih oslobode. Ne samo da opet budu s nama nego i zbog Španjolske. Bila bi to dobra vijest za Španjolsku. Za njenu reputaciju pravne države za demokraciju. Za Španjolsku kao državu koja ne sudi ondje gdje nema zločina, čijem se pravosuđu može vjerovati", rekao je 56-godišnji Puigdemont u razgovoru za Hinu u svojoj kući u Waterloou, 20 kilometara od Bruxellesa.

"Bila bi to velika pobjeda za Španjolsku. Time bi se prekinulo vođenje politike preko pravosuđa. Pravosuđe je neovisno o političkoj moći u Njemačkoj, u Belgiji...nadam se da će biti i u Španjolskoj. Je li realno to očekivati? Vjerojatno ne. Tradicija nam nažalost govori da će im kazne biti izrečene", dodao je.

Pritvoreni Oriol Junqueras, bivši potpredsjednik katalonske vlade i prvooptuženi, rekao je na suđenju započetom u veljači da nije napravljeno ništa nezakonito. Da nema ničega u kaznenom zakonu prema čemu bi bili krivi.

"Ima pravo. Dok sam bio na vlasti, jako smo dobro proučili organiziranje i održavanje referenduma o nezavisnosti. U Španjolskoj to nije kazneno djelo", tvrdi Puigdemont. "Čak niti onda kada ga ustavni sud proglasi neustavnim", nastavlja.

"Druga stvar, nije se utrošio niti jedan euro javnog novca na organiziranje referenduma. Tako da niti tu nema kaznenog djela. Također smatramo kako nije bilo niti neposluha jer smo se pridržavali prava na samoodređenje naroda. Ono je priznato u španjolskom ustavu“, dodao je.

Španjolski ustavni sud tvrdi da je referendum prema ustavu zabranjen u bilo kojoj od 17 autonomnih pokrajina i stoga nezakonit.

"Samoodređenje se nalazi u ustavu. Ustav kaže da kada postoji sudar odredbi da prevladava međunarodni sporazum, u ovom slučaju pravo na samoodređenje. Ono postoji, kaže da svi narodi imaju pravo na samoodređenje. Samo što se to ne poštuje", objasnio je.

"Nisam pobjegao"

Kritičari optužuju Puigdemonta da je pobjegao nakon proglašenja republike dok se ostali nalaze u teškoj situaciji u pritvoru ili uvjetnoj slobodi. On naglašava da nije.

"Kada sam izašao iz Katalonije nije postojao nikakav uhidbeni nalog niti me je tražio ikakav sud. Ja sam građanin EU-a, slobodan, s mogućnošću kretanja", rekao je.

Kada je Španjolska za njim bila raspisala europski uhidbeni nalog, kaže, dobrovoljno se javio belgijskom pravosuđu. Sada za njim nije raspisana tjeralica.

"Ja nisam jedini u egzilu. Mi smo međusobno razgovarali i zaključili da je važno da vlada nastavi raditi unatoč mašineriji španjolskog kraljevstva i njegovoj osveti", izjavio je.

Na njegovoj kući u Waterloou od dva kata, na otprilike 400 metara četvornih, piše 'Kuća Republike'. Ondje održava sastanke i vodi međunarodnu kampanju.

"Važno je imati slobodan glas i moći se slobodno kretati, a to nam se ne može garantirati u Španjolskoj. Zato je nas nekoliko otišlo u inozemstvo. Internacionalizacija sukoba omogućila nam je da ukažemo na zlostavljanje i kršenje osnovnih prava", dodao je.

Unatoč proglašenju samostalnosti, republika nije zaživjela na terenu. Katalonska vlada i stanovnici nisu fizički branili ono što su u parlamentu proglasili.

"Trebamo napokon odbaciti pretpostavku da se pravo na samoodređenje može postići jedino putem nasilja. Mi smo mirno društvo, u Europi, u 21. stoljeću“, rekao je Puigdemont i naveo primjere nenasilnog razdvajanja Čehoslovačke na Češku i Slovačku te referendume u Škotskoj i Quebecu.

"Potrebno je nagraditi zemlje koje se pozivaju na to pravo odbijajući međusobna ubijanja. Mi smo na takvom putu i s njega nećemo skrenuti", naglasio je.

Njegov nasljednik na mjestu predsjednika katalonske vlade Quim Torra nastavlja tražiti dogovorni i priznati referendum no španjolski premijer Pedro Sánchez to odbija pozivajući se na španjolski ustav.

Četiri od pet najvećih španjolskih stranaka također se poziva na ustav i ne namjeravaju ga mijenjati. Ustav je usvojen 1978. godine kada je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju te se njime brani cjelovitost države.

Katalonija od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije podijeljeni su po pitanju pune nezavisnosti.

Španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell, rođen u Kataloniji, rekao je u lipnju kako pokret za nezavisnost Katalonije nikada nije prešao 47 posto posto stanovništva. Istovremeno tri katalonske stranke za nezavisnost imaju većinu mjesta u regionalnom parlamentu u Barceloni.

"Ne možemo govoriti o postocima i rezultatu bez glasovanja. Ja sam spreman prihvatiti negativan rezultat na referendumu. Hajdemo vidjeti koliki će biti postotak. A ne kako je rekao i (premijer) Sánchez: 'oni nisu većina'. Kako zna? Glasujmo i provjerimo“, poručio je Puigdemont.