Armenski premijer Nikol Pašinjan signalizirao je veliki zaokret u vanjskoj politici nakon što je Moskva odbila umiješati se u posljednji sukob oko spornog područja Nagorno-Karabaha. Obraćajući se naciji, Pašinjan je rekao da su aktualni sigurnosni savezi Armenije 'neučinkoviti' i 'nedovoljni', dodajući da bi se ta zemlja trebala pridružiti Međunarodnom kaznenom sudu (ICC)
Ruski predsjednik Vladimir Putin na meti je ICC-a te je izdan nalog za njegovo uhićenje zbog djelovanja u Ukrajini.
'Sustavi vanjske sigurnosti u koje je Armenija uključena neučinkoviti su kada je riječ o zaštiti naše sigurnosti i armenskih nacionalnih interesa', rekao je Pašinjan, prenosi The Moscow Times. Njegovo obraćanje emitirano je samo nekoliko dana nakon što je Azerbajdžan preuzeo potpunu kontrolu nad Nagorno-Karabahom u munjevitoj ofenzivi koja je prisilila etnički armenski separatistički teritorij da traži mir.
vezane vijesti
Očigledna kapitulacija separatista mogla bi označiti kraj višedesetljetnog sukoba između kršćanskih i muslimanskih kavkaskih suparnika. S manjim ili većim intenzitetom, borbe traju već više od tri desetljeća, od raspada Sovjetskog Saveza. Armenija je članica Organizacije Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), grupe kojom dominira Rusija i trenutno se sastoji od šest postsovjetskih država. Uz Armeniju i Rusiju, u njoj su Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, a taj sigurnosni savez 1999. su napustili Azerbajdžan, Gruzija i Uzbekistan - iako mu se potonja zemlja još jednom priključila, od 2006. do 2012. godine. Članice CSTO-a obvezale su se međusobno štititi od ugroze, ali Rusija je zaglibila u ratu u Ukrajini i sve je više izolirana na međunarodnoj sceni.
'Svima je postalo očito da su instrumenti CSTO-a i vojno-političke suradnje Armenije i Rusije nedovoljni za zaštitu vanjske sigurnosti Armenije', rekao je Pašinjan. 'Moramo transformirati i dopuniti instrumente armenske vanjske i unutarnje sigurnosti u suradnji sa svim partnerima koji su spremni poduzeti obostrano korisne korake', dodao je.
Pašinjanovo obraćanje naciji uslijedilo je nakon sve jačih kritika Moskve na račun službenog Erevana, inače ruskog saveznika na nestabilnom Kavkazu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u subotu je optužio Armeniju da svojom javnom retorikom 'dolijeva ulje na vatru'. Moskva je ranije ovog mjeseca pozvala armenskog veleposlanika nakon odluke da ugosti američke snage za mirovne vježbe. Komentatori ruske državne televizije napadaju Pašinjana i druge armenske čelnike zbog njihove kritike Moskve.
Pašinjanovi komentari o ICC-u, čija je sutkinja Tomoko Akane u ožujku naložila uhićenje Putina zbog ratnog zločina navodnog nezakonitog deportiranja ukrajinske djece, mogli bi izazvati poseban bijes u Kremlju. Osim toga, ranije ovog mjeseca poslao je Rimski statut, kao temeljni dokument ICC-a, na parlamentarnu ratifikaciju.
'Odluka nije usmjerena protiv CSTO-a i Ruske Federacije... Ona proizlazi iz interesa vanjske sigurnosti zemlje, a donošenje takve odluke naše je suvereno pravo', rekao je Pašinjan o svojoj želji da se pridruži tribunalu, pozivajući 'kolege' da poštuju armenski suverenitet. Neovisni armenski politički analitičar Beniamin Matevosjan rekao je da Pašinjan 'namjerno zaoštrava napetosti s Rusijom'. 'On otvoreno poručuje Rusiji: ako ne pomognete zadržati Armence u Karabahu, ja ću napustiti CSTO', rekao je.
Više od sto tisuća etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha otići će u Armeniju jer ne žele živjeti u sklopu Azerbajdžana i boje se etničkog čišćenja, reklo je vodstvo te pokrajine u nedjelju, a armenski premijer poručio je da ih je zemlja spremna primiti. Pretežito muslimanski Azerbajdžan rekao je da Armenci, koji su kršćani, mogu otići ako žele. U međuvremenu je masovni egzodus već započeo - očekuje se da bi se moglo preseliti čak 120.000 ljudi.
