RAST BROJA SLUČAJEVA

Pune ambulante zbog hripavca, na jugu raste broj slučajeva kod djece

11.11.2023 u 07:25

Bionic
Reading

Od utorka do petka broj zaraženih od hripavca povećao se za 135, najviše ih je na jugu

'Mogu reći da se epidemija zahuktava, ali još ne znam u kojem će se smjeru razviti. Treba pratiti situaciju', rekao je za 24sata dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za dječju infektologiju Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević'.

Broj slučajeva hripavca u Hrvatskoj je porastao u usporedbi s prethodnih sedam godina i sve se više širi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), jučer je, do zaključenja ovog izdanja, bilo registrirano 414 slučajeva zaraze, što je 135 slučajeva više nego u utorak.

I dalje ih je najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji, čak 248, a u Gradu Zagrebu registrirano je 115 slučajeva. Primorsko-goranska županija prijavila je 20 slučajeva, Dubrovačko-neretvanska županija 10, Zagrebačka županija 9, Šibensko-kninska 5, a Zadarska 2. Preostale županije bilježe po jedan slučaj.

Najviše oboljelih je u predškolskoj i školskoj dobi, ali najviša je incidencija u dojenačkoj dobi. Registrirane su obiteljske epidemije i epidemije u školskim kolektivima. Upravo zbog porasta broja zaraženih HZJZ je pozvao na testiranja u montažnom objektu u zagrebačkoj Rockefellerovoj ulici, gdje je, kako doznaje 24sata, jučer vladala golema gužva.

'Hripavac se pojavljuje svakih tri do pet godina, cijepljenjem se ne može zaustaviti širenje bolesti nego smanjiti broj oboljelih i pomoći da se ne razviju teži oblici bolesti. Treba pratiti situaciju i vidjeti u kojem će se smjeru epidemija razvijati', rekao je dr. Tešović.

Hripavac Izvor: Profimedia / Autor: MENDIL / BSIP / Profimedia

Hripavac (pertussis) zovu i magarećim ili velikim kašljem. To je vrlo zarazna infekcija koju izaziva bakterija Bordetella pertussis - u tijelo ulazi udisanjem sitnih kapljica koje netko tko je zaražen iskašljava. Ta bakterija potom dovodi do jakoga kašlja, čija svaka epizoda završava vrlo dubokim glasnim udisajem. Nekad je broj oboljelih bio mnogo veći, no drastično se smanjio nakon uvođenja cjepiva, koje se djeci obično daje zajedno s onima protiv difterije i tetanusa.

Zaraza se širi kapljičnim putem, a za najmlađe može biti pogubna. Počinje kao obična prehlada, zbog čega se blaži oblici čak ne mogu ni klinički prepoznati. Nakon tjedan do deset dana počne se razvijati tipičan kašalj, koji je tipičan suh u napadima. Češći je noću i pacijenta guši te izaziva osjećaj nedostatka zraka. Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu.

Većina težih oblika bolesti te smrtnih ishoda događa se kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci, često kod onih koji su premladi da budu procijepljeni. Kod te djece bolest može biti vrlo opasna, može izazvati zatajenje disanja i u konačnici kod nekih dovesti do smrtnog ishoda unatoč intenzivnom liječenju.