'Taj pozdrav možda može biti zakonit u državi kao što je bila NDH, koja ga je ozakonila i donijela zakone po kojima je mogla formirati koncentracijske logore, istrebljivati pripadnike drugih naroda i vjera i antifašiste, ali u demokratskoj Hrvatskoj i u današnjoj Europi taj pozdrav ne može biti zakonit, bez obzira na pogreške koje su počinjene u vezi s registracijom nekih od udruga', izričit je Pupovac u izjavi za tportal.

Podsjetimo, prema neslužbenim informacijama Večernjeg lista, Ministarstvo uprave sastavilo je odgovor na SDP-ovu interpelaciju, prema kojemu će to Ministarstvo predložiti da nema zakonskog uporišta za micanje HOS-ove sporne ploče s ustaškim pozdravom. Ta informacija uznemirila je duhove, pa je premijer Andrej Plenković iz Bruxellesa promptno poručio da odluka u Ministarstvu uprave zasad nije donesena.

Pupovac napominje da treba stvoriti pretpostavke za ispravljanje očiglednih pogrešaka od strane Ministarstva uprave, koje je uopće registriralo udrugu uz takav službeni pozdrav.

'Treba ukloniti tu ploču s tim pozdravom na mjestu na kojem je nekad bilo zapovjedništvo koncentracijskog logora Jasenovac, a danas dječji vrtić. Vjerujemo da ćemo s Vladom, premijerom i nadležnim najvišim tijelom pravosudne vlasti u zemlji djelovati brzo i tako završiti s tim što vrijeđa sjećanje na žrtve', kazao je Pupovac, dodajući da to nanosi štetu Republici Hrvatskoj.

Ustavni sud, podsjetimo, već se na neki način odredio prema pozdravu 'Za dom spremni', odlukom u predmetu nogometaša Josipa Šimunića. 'Odredio se Ustavni sud, a postoji i zaključak koji bi trebao biti obvezujući za Ministarstvo uprave - onaj Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav', podsjeća Pupovac. 

Kako Pupovac komentira intervju Andreja Plenkovića Nacionalu, u kojem je ovaj konačno procijedio da je natpis 'za dom spremni' problematičan?

'Premijer je jasno dao do znanja da je grb na toj ploči, koji uključuje i pozdrav 'za dom spremni', problematičan i da ga treba, u skladu s najvišim vrijednostima našega Ustava, riješiti. To je, sasvim sigurno, pretpostavka za korak više, a to znači uklanjanje te ploče s takvim grbom i s tim pozdravom', smatra Pupovac.

O Vijeću za suočavanje s prošlošću

Gdje je 'nestalo' tzv. Vijeće za suočavanje s prošlošću, koje je premijer u dosadašnjim izjavama neizostavno vezivao uz rješenje ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu? Čekaju li se još zaključci tog tijela? 

'Ne vjerujem da je to više tako, jer premijer svojom izjavom nije čekao Vijeće niti je to Vijeće oblikovano onako kako se inicijalno mislilo, nego za ozbiljnije, dublje rasprave o posljedicama djelovanja nedemokratskih režima na prostoru Hrvatske, bivše Jugoslavije i Europe', odgovara Pupovac.

Međutim, sam ministar uprave Lovro Kuščević u svom posljednjem medijskom istupu apelira da se prema smjernicama tog Vijeća donese zakon o regulaciji svih simbola totalitarnih režima.  

'Očito da ne razumijemo na isti način ono što se u međuvremenu događalo. Zakone predlažu Vlada, zastupnici i građani, a o njima raspravljaju radna tijela i plenum Hrvatskog sabora. To su jedina relevantna mjesta za zakonodavne inicijative', podsjeća Pupovac.  

Pupovčev saborski kolega iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina Veljko Kajtazi slaže se da nema opravdanja za korištenje pozdrava 'za dom spremni'.

'U neposrednoj blizini HOS-ove ploče, u Spomen-području Jasenovac nalazi se romsko groblje s 21 masovnom grobnicom, gdje će se i ove godine obilježiti Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Holokausta. Kao što sam ja ove godine bio na sve tri komemoracije u Jasenovcu - u organizacijama službene državne vlasti, antifašista i židovskih udruga - pozivam sve da dođu 2. kolovoza na komemoraciju romskih žrtava na groblje Uštica', kazao je Kajtazi.

Na lokalitetu Uštica romske žrtve Drugoga svjetskog rata službeno se komemorira od 2012. godine. Dosad je, imenom i prezimenom, utvrđeno 16.173 romskih žrtava iz logora Jasenovac, od čega 4.887 žena i 5.608 djece. Kajtazi napominje da je neimenovanih žrtava nemjerljivo više te konstatira da je nad romskim narodom tada evidentno počinjen genocid.

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Holokausta obilježava se 2. kolovoza jer je na taj datum 1944. godine u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno 2.897 Roma. U razdoblju NDH, Romi su gotovo u potpunosti istrijebljeni iz Hrvatske, a 1948. godine na prvom poslijeratnom popisu stanovništva (1948. godine) u Narodnoj Republici Hrvatskoj evidentirano ih je samo 405. Sedamdeset godina bilo je potrebno, ističe Kajtazi za tportal, da se romska populacija u Hrvatskoj vrati na brojke od prije Drugog svjetskog rata - prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011., u Hrvatskoj živi 16.975 Roma.