'Mislim da smo trebali biti kao Mađarska i ograditi se bodljikavom žicom. Treba zaštiti svoj suverenitet i sigurnost. Bodljikava žica ima svoje prolaze i kroz te prolaze se humano propušta ljude. Nije bilo incidenata jer smo ih stavili u vlakove i poslali drugima. Sad će doći Njemačka koja će tražiti da se izbjeglice rasporedi po država članicama. U ova dva i pol mjeseca Vlada je nastupila neodgovorno. Nisu mislili što su izbjeglice javljali svojim prijateljima telefonski u Turskoj. A govorili su im samo dođite, tu nas nahrane, pobrinu se za nas. Sada smo upravo došli do toga da više nitko neće propuštati izbjeglice. Vlada je trebala jasno reći da neće propuštati ekonomske migrante. Umjesto toga Milanović se posvađao sa svim okolnim državama', kazao je Ilčić gostujući u jutrošnjoj emisiji Novi dan televizije N1

'Mi imamo milijune ljudi u Africi i Aziji koji žele doći u Europu. Mi ne razmišljamo o tome da će ti ljudi preplaviti Europu i da su oni biološki jači od Europljana jer imaju puno djece. Važna je i kulturna politika. Njihova djeca su jednako vrijedna, ali nisu ista. Trebamo se zapitati želimo li mi u Hrvatskoj milijun muslimana. Oni imaju drugačiji mentalitet, to će promijeniti kulturu. Velika je razlika između muslimana i Hrvata. U radnim navikama, u odnosu na život, idealima, prema ženama. Mi smo različiti. Jednako smo vrijedni, ali smo različiti. Multikulturalnost je mrtva, to je rekla i Angela Merkel. Država moraju razmišljati o svom identitetu. Ja sam u svakom slučaju spreman da se onim ljudima kojima je život ugrožen pomogne. Kad se uspostave normalni uvjeti života, onda će se oni vratiti, ali da je to tako, oni bi išli i u druge države', smatra Ilčić.

Pusić: Svaki čovjek ima nešto što je teško nepremostiv problem

'Što se tiče izbjeglica, gospodin Ilčić je rekao stvari koje za njega predstavljaju vododjelnicu, razlike koje su nepremostive. Područje odakle ljudi potječu, u kojem su kulturnom i religioznom okruženju živjeli, po svem sudeći i boja kože, to mu je nepremostivo. To je za njega jedan nepremostiv problem. Svaki čovjek ima nešto što je teško nepremostiv problem da uspostavi komunikaciju i od kakvih vrsta ljudi se ustručava. Meni predstavljaju problem ljudi poput gospodina Ilčića. To što smo ja i on Hrvati to ništa ne govori jer i među nama ima lopova i ubojica kao i u svakom narodu', kazao je u komentaru za N1 predsjednik i aktivist Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić

'Takav stav gdje vi ocjenjujete ljude prema vanjskim okolnostima na koje oni nisu mogli utjecati kod mene se čine kao nebitne. Izrečeni stavovi jesu presudni jer vas određuju kao ličnost. Tu ima ekstremista, vidjeli ste Breivika koji je pobio toliki broj ljudi', upozorio je Pusić i podsjetio da 'većina ovih izbjeglica bježi od vjerskih fanatika'. 'Među milijun ljudi vi statistički morate imati veliku diferencijaciju, ali činjenica je i da oni bježe od religioznog fanatizma. Ovakve ekstremne izjave prije svega govore o njemu. Ja imam zazor prema takvim ljudima. Ljudi su odgovorni za sebe. Sirija je bila sekularna država, nije se puno razlikovala od nekih europskih država, pa ni Hrvatske. Naravno da se nađe vjerskih fanatika, pa sjetimo se kakvih se fanatika našlo u bivšoj Jugoslaviji 1991. To je nažalost tamna strana ljudske prirode.'

Pusić je istaknuo i odgovornost za stavove i za rješavanje problema: 'Spominjanje žice i u istoj rečenici u kojoj spominjete svoje kršćanstvo. Uvijek je kao glavna crta kršćanstva isticana dobronamjernost prema svim ljudima, pomoć ljudima u nevolji. Hrvatska se snašla bolje nego mnoge druge zemlje. On se zgraža to što izbjeglice telefoniraju drugim izbjeglicama, to bi prema njemu značilo da će svi nahrliti na Hrvatsku, a to je zapravo kompliment Hrvatskoj. I to će nam sigurno pamtiti.'

Upitan je li izjava Ladislava Ilčića govor mržnje, Pusić je kazao: 'On nije uperen direktno, on ga uvijek pokušava razvlačiti pa kaže da je demokršćanin, ali bi pomogao bodljikavom žicom i govori direktno protiv tih ljudi. To nije tanka crta, nego široka. To sigurno ide prema poticanju nepovjerenja i straha, a to se vrlo lako pretvori u mržnju i nasilje kad je druga strana nemoćna.' Na pitanje treba li ovakve izjave političara sankcionirati i kako, Pusić je podsjetio da se koalicijski partner Ilčića Tomislav Karamarko već ogradio od Ilčićeve izjave oko muslimana kazavši da to nije stav Domoljubne koalicije: 'To mu je neugodno jer su ti muslimani glasači u Hrvatskoj. To je izjava od koje se treba ograditi. Međutim, ovakve izjave političara su zastrašujuće, to onda vodi do toga da se ljudi koji se prepoznaju u njima, počinju u zemlji osjećati nesigurno. Kad tvrdi da je demokršćanin u isti čas ima totalitaristički diskurs, a ne demokratski. Ja s njim ne bih mogao biti u istom tramvaju, a kamoli u istom gradu i državi. Zato se moramo boriti sa svojim stavovima i iznošenjem svojih stavova. A ova izjava je na najboljem putu prema poticanju nasilja.'

Senta: I hrvatska kultura sazdana je kroz stoljeća pretumbacija na ovom prostoru

Ilčićevu izjavu komentirala je i Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije, voditeljica programa borbe protiv rasizma i ksenofobije, koja je za N1 kazala da je ovdje riječ o diskriminatornom govoru koji poziva na drugačiji tretman različitih: 'Ova izjava možda nema na prvu elemente kaznenog djela prema Kaznenom zakonu čl. 325 koji govori o javnom poticanju na nasilje i mržnju, ali ima elemente diskriminatornog govora koji u javnom prostru stvara podlogu za drugačiji tretman drugih i drugačijih, u ovom slučaju to su osobe muslimanske vjeroispovijesti. Govor mržnje ne postoji kao takav definiran, ali radi se o javnom poticanju na nasilje i mržnju. Možda to nije to, ali je svakako korak prije. Stvaranje takvog ozračja u društvu da te osobe nisu jednake i dobrodošle i vrijedne u našem društvu.'

Istaknula je da žica nije rješenje te je komentirala i Ilčićevu izjavu 'da će ti ljudi iz Azije i Afrike preplaviti Europu i da su biološki jači od Europljana': 'Ne znam je li on kulturni antropolog, ne znam odakle vadi te podatke. Objavljen je podatak da će ovaj broj izbjeglica koji ulaze u Europu povećati broj muslimana na razini Europske unije za jedan posto, a predstavlja se kao da se radi o najezdi. To jesu različite kulture, ali i hrvatska kultura sazdana je kroz stoljeća pretumbacija na ovom prostoru.'

Upitana treba li ovakve izjave političara sankcionirati i kako, kazala je da je to interesantno pitanje: 'Ne znam kako bi se to moglo sankcionirati jer onda kao društvo podliježemo cenzuri i autocenzuri. Strašno je važno educirati ljude o odgovornosti koja ima izrečena riječ, poglavito za političare koji se osim za vlast bore i za rad za opće dobro. Rade li svi političari uopće za opće dobro ili samo za dobro neke partikularne skupine? Na taj način bismo imali izolacijsku politiku koja bi isključivala ljude koji čak nisu ni poželjni. Takve izjave su zapaljive i stvaraju ozračje progona. Etničku pripadnost ne birate. Čini mi se da se tu neku pristojnost i razumijevanje naprosto može steći odgojem i obrazovanjem. Naše sudstvo je tu dosta podbacilo. Nadam se da će se predstavnici Domoljubne koalicije ograditi od ovakvih izjava.'

Ilčić kao ministar obrazovanja?

S obzirom na važnost obrazovanja, valja opet podsjetiti da Ilčić, Karamarkov koalicijski partner, a inače i jedan od podupiratelja U ime obitelji te osnivač i predsjednik udruge GROZD - Glas roditelja za djecu', sudjeluje u pregovorima Domoljubne koalicije s Mostom upravo na temu obrazovanja te ga se nerijetko i spominje kao mogućeg ministra obrazovanja. Upitan jutros na N1 televiziji je li točno da on želi preuzeti mjesto ministra obrazovanja, odvratio je: 'Mi u Domoljubnoj koaliciji nismo definirali pozicije. Prvo moramo dogovoriti s kim idete u koaliciju. Za svaki resor imate više kvalitetnih stručnjaka. U svakom resoru ima jako puno zainteresiranih. Kad bi se te pozicije definirale pola godine, mnogi od njih bi bili malo razočarani i malo manje bi radili. Ljudi trebaju znati da je bavljenje politikom izuzetno veliko odricanje. Nije to da odete na posao, vratite se i ne mislite više o poslu. Da ne ulazim u visinu saborske plaće, ja se 20 godina bavim društvenim radom. To sve radim na dobrovoljnoj bazi. Logično je da kad se izbori dobiju, da se krenu u dogovor oko kadra.'