U ratu koji od tada vode separatisti i vlasti u Kijevu izginulo je više od 14.000 ljudi.

- Rudarsko i metalurško područje -

Doneck (nekad se zvao Staljino), najveći je grad u Donbasu i jedan od glavnih metalurških središta Ukrajine. U njemu živi dva milijuna stanovnika.

Luhansk (bivši Vorošilovgrad), industrijski je grad s 1,5 milijuna stanovnika.

Bazen Donbasa, područja uz granicu s Rusijom na sjevernoj obali Crnog mora, krije goleme zalihe ugljena.

Prisutnost govornika ruskog jezika uglavnom je povezana s dolaskom velikog broja ruskih radnika nakon Drugog svjetskog rata.

- Sukob od 2014. -

Sukob ukrajinskih snaga i separatista u Donecku i u Luhansku izbio je prije osam godina, neposredno nakon ruske aneksije poluotoka Krima.

Međunarodna zajednica nije priznala njihovu neovisnost koja je proglašena nakon održanog referenduma.

Kijev i Zapad optužuju Rusiju da vojno i financijski pomaže proruskim separatistima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak njihovu neovisnost.

Donbas je usto u središtu kulturne bitke između Kijeva i Moskve koja drži da to područje, kao i velik dio istoka Ukrajine gdje žive govornici ruskog jezika treba zaštititi od ukrajinskog nacionalizma.

Sporazum iz Minska

Rješenje sukoba kako ga predviđa Sporazum iz Minska, potpisan 2015., ne provodi se, a Kijev i separatisti međusobno se optužuju za njegovo kršenje.

Primirje se uspostavljalo više puta, ali su ga uvijek prekidale zaraćene strane na terenu.

Politički dio ugovora koji predviđa široku autonomiju za pobunjene regije i lokalne izbore u njima po ukrajinskom zakonu, i dalje je mrtvo slovo na papiru, a zaraćene strane prebacuju jedna na drugu odgovornost za taj neuspjeh.

Rusko priznanje neovisnosti separatističkih regija u ponedjeljak je "očito narušavanje suvereniteta" Ukrajine, jednoglasno je u ponedjeljak navečer poručio zapad.

- Separatistički vođe - 

Denis Pušiljin, izabran 2018., vodi samoproglašenu Donjecku narodnu republiku (DNR).

Leonid Pasečnjik je čelnik samoproglašene Luganske republike (LNR).

Mnogi ratni vođe i separatistički čelnici ubijeni su zadnjih godina u napadima, u međusobnim obračunima i operacijama ukrajinskih specijalaca, tvrde izvori koje je teško provjeriti. Najistaknutiji je slučaj Pušiljinova prethodnika, Aleksandra Zaharčenka koji je 2018. poginuo u eksploziji.