Ja sam bio načelnik nakon povratka u Bilje, od 17. srpnja 1997. godine do 2001. godine. Bio sam s narodom kada mu je bilo najteže: u progonstvu i u povratku. Iz izjava aktualne načelnice ispada da sam na 'visoko profesionalnoj razini' vratio ljude u općinu i ništa drugo radio i napravio.

Načelnica ne spominje ostale aktivnosti koje sam od 1997. do 2001. godine napravio, pa među ostalima i projekt obnove 'Nagy kocsme' u Kopačevu te čitav niz aktivnosti na obnovi tradicijske arhitekture, čitav niz radova, promocija, edukacija, pa čak i radionice o održivom razvoju koju je održao postdiplomac Amishal sa sveučilišta York iz Engleske, koji je magistrirao na održivom razvitku Općine Bilje, a naravno, u njegovom radu, značajan element je i tradicijska arhitektura. Amishal je crpio podatke iz mojih radova, koje je i citirao u svom magistarskom radu.

Kada se pažljivo pročita demanti, ispada da sam, na 'visoko profesionalnoj razini' vratio ljude u općinu i nije ništa drugo radio ni napravio. Time načelnica Bilkić želi obezvrijediti moj kompleksni, multitematski, multidimenzionalni rad na održivom razvitku Općine Bilje koji nadmašuje rad prosječnih načelnika Općina. Svjesno se želi, moj kompleksni, učinkovit i iznadprosječan rad, svesti na radove na obnovi.

Ja sam prvi poratni načelnik, a jedini koji je poduzimao, radio na očuvanju tradicijske baštine, pa i one graditeljske. Zašto načelnica izbjegava reći imena? Zar nisu Martin Kobvačević i Eden Hrvojević bilo poratni načelnici? Što su oni učinili da se tradicijska arihtektura sačuva, pa i 'Nagy kocsma' u Kopačevu?

Za mog mandata načelnika, raspisan je natječaj za davanje u koncesiju predmetne zgrade za turističku namjenu uz uvjete čuvanja prepoznatljivosti, identiteta i arhitekture zgrade. Natječaj je i ponovljen. Javio se gospodin Škaro, ali članovi Poglavarstva odbili su ponudu jer je, kao, razdoblje od 25 godina predugo za davanje koncesije. Gospodin Škaro, tada je ponudio urediti zgradu, načiniti hotel i restoran, ali je tražio dulji rok za koncesiju jer su investicije prevelike i neće mu se vratiti uloženo u dogledno vrijeme.

Koliko se sjećam, Eden Hrvojević je bio protiv da se gospodinu Škari odobri koncesija za objekt. Da smo tada dali gospodinu Škari Nagy kocsmu u konseciju, danas bi zgrada bila već hotel i restoran. Što su gospoda Martin Kovačević i načelnik Eden Hrvojević učinili po tom pitanju? Zašto prozivati samo Žarka Zelića kada je u vlasti Kovačević/Hrvojević, participitrao i današnji donačelnik Csaba Cickai iz Kopačeva? Bojite se zamjeriti koalicijskom partneru?

Činjenica jest da je Csaba Cickai bio na vlasti kada se moglo nešto poduzeti, a on nije poduzeo. Govorim o razdoblju 2001. do 2005. godine kada je Cickai i udruga HMDK bila u koalicijskoj vlasti s Martinom Kovačevićem i kasnije Edenom Hrvojevićem. Kada bi se u novcima 'izmjerilo', koliko je uloženo u sela s mađarskom većinom, za mog mandata, a koliko za mandata kada su predstavnici Mađara participirali u vlasti, došli bi do zanimljivih podataka.

Za mog mandata načelnika, člana HDZ-a, za sela s mađarskom većinom napravljeno je više nego kada su predstavnici Mađara participirali u vlasti. Za mog mandata je izgrađen vodovod za ta tri sela, prihvatni centar Javne ustanove Park prirode Kopački rit, kupljen brod, deminiran je pojas uz biljsku cestu, isprojektirana biciklistička staza, projektirana kanalizacija, od donacije i projekta Svjetske banke određeno je financiranje izgradnje kanalizacije Bilje-Osijek.

I konačno, za mog mandata je izašla ekipa s građevinskog fakulteta izrađen je snimak, među ostalima i Nagy kocsme u Kopačevu. Izrađen projekt sanacije zgrade, prijedlozi za prenamjenu kao i za još nekoliko privatnih kuća, panonskih kuća u Kopačevu. Martin Kovačević, a s njim i Csaba Cickai imali su 4 godine za nastaviti projekt koji sam započeo.

Istina, nije ga nastavio ni Zelić, ali nije ni čudo kada Martin Kovačević, nije htio s bivšim načelnikom sačiniti primopredaju. Imao je priliku i kada sam mu pomagao u izradi Programa ruralnog razvoja, kada je projekt sanacije Nagy kocsme, bio sastavni dio tog programa. Ja sam inzistirao, kao oporbeni vijećnik, da i to uđe u taj projekt. Zašto Martin nije dalje radio na tome ne znam. Zašto nije tada pokrenuo inicijativu za zaštitu „Nagy kocsme“? Općina je imala radove i podloge građevinskog fakulteta koje sam im ostavio u amanet.

Koncept razvoja općine Bilje za mog mandata bio je 'Čuvajmo prirodnu i kulturnu baštinu da bi od toga mogli živjeti'. Naglasak na kulturnoj baštini, upravo su zgrade, kuće na području općine Bilje, pa i zgrada 'Nagy kocsme' u Kopačevu. Još u progonstvu od 1992. godine djelovao sam na promociji etnografskih vrijednosti na području općine i edukaciji o potrebi očuvanja identiteta i prepoznatljivosti općine Bilje.

Na tu temu, objavio sam čitav niz radova, predstavio ih u zemlji i svijetu: U svim svojim radovima uvijek se, uz zaštitu prirodne baštine proteže tema zaštite tradicijske arhitekture kao temelja razvoja općine. Za svoga mandata učinio sam sve kako bi zaštitili tradicijsku arhitekturu u selima općine Bilje. Mnogobrojni zahtjevi Ministarstvu kulture za Etno zbirku u Lugu, sredstva za prozore zaštićenih kuća, jer je bilo više objekata pod zaštitom kulturne baštine itd. Nikada nisam tražio skidanje zaštite, kako je to sadašnja vlast učinila s 'Nagy kocsmom' u Kopačevu.

Nažalost, kako idemo dalje, na odgovorna mjesta dolaze ljudi bez koncepta i ideje, bez korijena pa tako kopački domoroci samo mogu plakati i žaliti jer im je opet neki novi udario po identitetu, omalovažio ih je, potcijenio, zanemario njihove vrijednosti. Za kratkoročne potrebe Ribarskih dana, „'jer bit će više mjesta za Ribarske dane, više ćemo zaraditi', i neki seoski čelnici žrtvuju svoj identitet.

U odgovoru Ružici Bilkić, što sam radio na održivom razvitku Općine Bilje, a time i na zaštiti kulturne baštine, i njenoj revalorizaciji u turističke svrhe, navodim dio svojih aktivnosti:

Osmislio, pokrenuo i organizirao:
1. Ribarski dani u Kopačevu.
2. Međunarodni etno-sajma: Dunav –Drava, zajednička baština, u svim selima Općine Bilje, ne samo u Bilju.
3. Međunarodni dječji festival eko-pjesama, Bilje 1998.
4. Nastupi na sajmu Agro-zemlja u Bizovcu, od 1995. (progonstvo), do 2001., kao i na Međunarodnom sajmu u Zagrebu, Varaždinu, Matejna u Viškovu (kod Rijeke)...

Razvojni projekt predstavio:
1. Ramsarskoj konvenciji u Glandu, u sjedištu IUCN-a i WWF-a. Svoj razvojni program , kao i video film o Kopačkom ritu predstavio sam u sjedištu Ramsara, WWF-a, i u Ministarstvu zaštite okoliša Švicarske u Bernu.1997.

2. 1998., kao gost UNESCO-a, kao jedini predstavnik lokalne samouprave s područja koje obuhvaća područje Sjeverne Amerike i svih europskih država, uključujući i države bivšeg SSSR-a, boravio sam u Finskoj na 3. Susretu koordinatora rezervata biosfere u organizaciji UNESCO-ve institucije EuroMaB (Man and biosphere). Predstavio sam referat: 'Sustainable development of bilje municipality', (Održivi razvitak Općine Bilje) objavljen u zborniku radova sa susreta pod nazivom: 'Protect The Nature And Live Of It' koji je izvučen iz moog slogana: 'Čuvajmo prirodu da bi od toga mogli živjeti'. Ovaj zbornik izdala je Finska akademija znanosti 1999. godine.

3. Međunarodni simpozij 'Economic,cultural and spiritual heritage in national, european and global transition', u Osijeku 1999, predstavio rad: 'Development basis of sustainable rural tourism of the municipality bilje', 'Temelji održivog ruralnog turizma općine Bilje'.

4. Na Međunarodnom znanstvenom simpoziju :'Market democracy in croatia,situation and perspectives',Varaždin, 2000., predstavio sam svoj rad 'An approach to the strategy of sustainable development for the Bilje municipality', 'Pristup strategiji održivog razvitka Općine Bilje', u organouzaciji HAZU, a rad je objavljen u zborniku radova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2000. godine.

5. Na međunarodnom simpoziju,'GIS Croatia 2000' održanog u Zagrebu i Osijeku 2000. godine, predstavio rad 'Pristup strategiji održivog razvitka općine Bilje'. Rad je objavljen u Zborniku radova sa simpozija, a objavio ga je i Hrvatski institut za lokanu samoupravu u knjizi :'Local selfgovernment croatian and holland experiences', Osijek, 2001. godine.

6. U Bukureštu, Rumunjska, 2001.godine, na summitu Dunavsko-karpatskih zemalja pod naslovom 'Green light for Europe- environment and sustainable development in the carphatian and danube region', kao jedini sudionik iz hrvatskog Podunavlja koji je imao projekt, predstavio sam svoj rad 'Sustainable development of Bilje municipality through cooperation'.

7. 2003. godine na međunarodnom simpoziju 'Ethnography of protected areas: Endangered habitats - endangered cultures' održanom na Pohorju u Sloveniji predstavio sam referat: 'Ethnographic heritage and sustainable development in Baranya region, Croatia', itd.