U organizaciji Kluba zastupnika GLAS/HSU-a i njihova zastupnika u Europskom parlamentu Joze Radoša u petak je u Saboru održan okrugli stol na temu "Biogoriva i/ili električna vozila“, na kojemu je Radoš istaknuo kako je Hrvatska, s 1,3 posto udjela biogoriva u prometu, daleko od cilja od deset posto koji je postavila Europska unija
"EU je danas negdje na sedam posto obnovljivih izvora energije, a cilj do 2020. je postavljen na deset posto. Švedska je na 30 posto, a samo je Austrija još premašila tih ciljanih deset posto. Hrvatska se, nakon gašenja biorafinerija, danas nalazi na 1,3 posto, dakle daleko je od cilja, a pogotovo je daleko od ostvarenja cilja od 14 posto 2030. godine. To su još uvijek poluobvezujući ciljevi, nema kazni za njihovo neostvarivanje, ali ispunjenje tih ciljeva je u našem interesu zbog svih dobitaka koje bismo imali ako bi se ti ciljevi ostvarili“, kazao je Radoš.
To je, istaknuo je, prilika da se u iduće dvije godine isprave svi krivi koraci i loši potezi u zadnjih desetak godina, te da se Hrvatska "ukrca" na tu europsku politiku, jer je tu riječ o velikim investicijama, čišćem zraku, zdravlju ljudi, radnim mjestima i fondovima EU koji se mogu iskoristiti. "Ovo je prilika da se ukrcamo na taj novi val energetske politike i smanjivanja emisije CO2 Europske unije“, poručio je Radoš.
Napomenuo je kako je donesena odgovarajuća direktiva koja će se prenositi u pravne sustave zemalja članica, a koja postavlja ciljeve za obnovljive izvore 32 posto, udio obnovljivih izvora u prometu 14 posto i povećanje energetske učinkovitosti za 32,5 posto do 2030. godine. Hrvatska će, kao i sve druge zemlje članice tu direktivu prenijeti u svoj pravni sustav, rekao je.
vezane vijesti
Radoš je upozorio da Hrvatska po tom pitanju danas ne stoji dobro, jer je do 2020. godine bio cilj 10 posto obnovljivih izvora u prometu.
"Hrvatska se, nakon zatvaranja naših biorafinerija i gašenja radnih mjesta 2014. godine, nalazi tek na 1,3 posto udjela biogoriva u prometu. Udio električnih automobila, opet iz obnovljivih izvora energije, minoran je i gotovo da ne postoji. Daleko smo od postavljenog cilja. Pri tome smo obavezni uvoziti biogoriva, čime se povećava cijena, ne zapošljavamo svoje ljude, što znači da smo potpuno na gubitku“, naglasio je.
Izvijestio je i kako je u procesu donošenje nove energetske strategije, koja bi trebala odgovoriti na pitanje koji je optimani 'miks' i koji su ciljevi Hrvatske. "Zašto mi ne bismo premašili ciljeve koje je postavila EU ako imamo takve uvjete jer smo bogati suncem, vjetrom, imamo i nešto hidroenergetskog potencijala, a takvu jasnu politiku i strategiju bismo trebali donijeti i o udjelu obnovljivih izvora, što znači biogoriva i električnih automobila“, zaključio je GLAS-ov eurozastupnik.
Na okruglom stolu je rečeno kako je u tijeku usvajanje dviju uredbi o smanjivanju emisija CO2 za nove osobne automobile i nova laka gospodarska vozila, te za nova teška gospodarska vozila. Sa spomenutim uredbama povezana je i Direktiva o promicanju čistih i energetskih učinkovitih vozila u cestovnom prometu koja je u postupku usvajanja, a važno pitanje koje se otvara s ovim europskim zakonima je odnos udjela biogoriva i električne energije u prometu.
Upozoreno je da je Hrvatska nedavno donijela izmjene i dopune Zakona o biogorivima za prijevoz, koji u hrvatski pravni sustav unosi odredbe zastarjele Direktive iz 2015. godine koja se tiče kakvoće benzinskih i dizelskih goriva. Tim se zakonom prepisuju odredbe spomenute direktive o udjelu od 10 posto obnovljivih izvora u prometu do 2020. godine, koji Hrvatska ne može postići, kao i ograničenje biogoriva prve generacije na 7 posto koji ne možemo ni dostići, a kamoli premašiti. Istovremeno se prepisuje cilj smanjenja emisija CO2 za 20 posto u 2020. godini i postavljaju neostvarivi ciljevi za 2018. i 2019. godinu, naglašeno je.
