Komentirajući u intervjuu listu prijedlog rezolucije o BiH, o kojoj bi se trebao izjašnjavati Europski parlament i koja sadrži poziv na primjenu načela federalizma, kao i otpore unutar BiH što ih je takva formulacija proizvela, Radoš je ocijenio kako je federalizacija BiH već u sadašnjoj fazi činjenica, a ključno je pitanje kako osigurati da se svaki narod koji živi u BiH osjeća ravnopravnim.

Opetovano 'podgrijavanje' nejasnog modela po kojemu bi se u BiH uspostavio još jedan entitet s hrvatskom većinom po Radoševu sudu nije dobar pristup rješavanju problema s kojim se BiH suočava, posebice ako se pritom misli na projekt koji bi obuhvatio samo dijelove Federacije BiH.

Ideja o uspostavi trećeg odnosno entiteta s hrvatskom većinom u BiH ponovo je postavljena kao politički cilj preustroja BiH na posljednjem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS), održanom prije dva tjedna u Mostaru, što je odmah izazvalo negativne reakcije kod bošnjačkih i dijela srpskih političkih stranaka.

Bošnjačke se stranke tome protive jer drže kako se na taj način potiče daljnja dezintegracija države, dok se srpske stranke odupiru mogućnosti da treći entitet obuhvati dio teritorija današnje Republike Srpske.

'Izlaziti s idejom o trećem entitetu, a ne reći što to znači pa makar elementarno, u tom teritorijalnom smislu, prilično je neodgovorno i to se od hrvatske politike pokreće iz unutarnjo-političkih, demagoških i populističkih razloga', kazao je Radoš.

Upozorio je i kako je štetno zagovarati takav projekt prije nego što je za to pripremljen teren u dijalogu s ostalim sudionicima političkog života i prije nego što su provjerena stajališta međunarodne zajednice, jer bez njihove potpore nema ni ostvarenja trećeg entiteta i to bi moralo biti svima jasno.

Kako se to sada radi, drži Radoš, pokazuje da hrvatska politika u BiH za trećim entitetom poseže samo u cilju pripreme za sudjelovanje na izborima.