"Dat ću sve od sebe da posao obavljam najbolje što mogu, profesionalno, objektivno i nepristrano”, kazao je Dobronić u obraćanju nakon prisege.

Smatra kako će moći računati na suradnju svih kolega, izvršene vlasti i Sabora.

„Posao je o zajednički i uz sinergiju može se puno toga postići pa čak i u relativno kratkom vremenu, za neke stvari koje su stvar mentaliteta možda treba dulje vremena”, rekao je Dobronić.

Dodao je da posla ima dosta u svim segmentima, ali da je riječ o sitnim korekcijama koje treba raditi u okviru koncepcije.

„Dvije stvar su bitne, jedan je jačanje formalnog reda a drugi dio je jačanje povjerenja u sudstvo”, istaknuo je Dobornić..

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković podsjetio je da su zakonske izmjene koje su prethodile izboru novog predsjednika dovele do toga da je postupka trajao dulje od uobičajenog ali da je u konačnici izabran velikom većinom saborskih zastupnika.

Sabor je podržao Dobronića na sjednici 15. listopada sa 120 glasova za i 3 protiv.

„Učinkovit rad pravosudnih tijela jedan je od ključnih zadaća koja će dovesti do sveukupnog jačanja državnih institucija i snaženja pravne države, istovremeno povećat će povjerenje građana u javne institucije te ugled sudaca i drugih pravosudnih djelatnika”, rekao je Jandroković naglasivši da je u ostvarenju tog cilja nužna sinergija svih dionika.

Zaželio je Dobroniću puno uspjeha u obnašanju dužnosti na dobrobit i korist svih građana Hrvatske.

Predsjednik Vrhovnog suda po položaju je ujedno i predsjednik DIP-a. Prisezi su nazočili ministar pravosuđa Ivan Malenica, potpredsjednici Sabora Furio Radin, Sabina Glasovac i Željko Reiner, predsjednik i potpredsjednik Odbora za pravosuđe te članovi DIP-a, Državnog sudbenog vijeća te Vrhovnog i Ustavnog suda.

Dobronić, čija je obitelj podrijetlom iz Jelse na otoku Hvaru, ali već tri generacije živi u Zagrebu, rođen je u Čakovcu, gradu u kojemu su mu radili roditelji.

U Zagrebu je završio Pravni fakultet, nakon kojega se zaposlio u Zagrebačkoj banci, Direkciji pravnih poslova. U toj je banci proveo sedam i pol godina, a među ostalim je vodio i Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje.

Nakon banke, odlazi u Državnu direkciju za robne rezerve na mjesto načelnika pravnog, kadrovskog i općeg odjela.

Karijeru nastavlja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, gdje kao sudac započinje raditi 1. ožujka 1996. godine.

U to vrijeme polaže sve ispite na poslijediplomskom studiju iz trgovačkog prava, a magistarski rad obranio je u prosincu 1998. godine.

Široj javnosti Dobronić je poznat kao sudac koji je u slučaju 'švicarac' presudio u korist brojnih malih štediša.