U Intervjuu tjedna Radija 101, kod Željka Matića gostovao je prof. dr. Rajko Ostojić, ministar zdravlja i član predsjedništva SDP-a. Kaže da ga petomjesečni pad rejtinga stranke jako brine te da je to odraz raznih afera i kvazi afera.
'Mi se moramo ozbiljno zabrinuti i sve skupa analizirati. Jasno je da ćemo to raditi već na sljedećim sjednicama, predsjedništvima i svim stranačkim tijelima', rekao je ministar.

Kada su u pitanju afere, Ostojić se posebno osvrnuo na onu vezanu uz gradonačelnika Vukovara Željka Sabu, protiv kojeg je jučer podignuta i druga optužnica jer je navodno prisvojio novac od organizacije ljetovanja vukovarske djece. Ostojić kaže da su ga preuzele emocije i dodaje da mu vjeruje kad kaže da nije kriv. Ipak, smatra da je u njegovu slučaju, vezanom uz prvu optužnicu, Vrhovni sud napravio presedan.
'Očito je taj snimak bio nezakonito pribavljen. Znate za cijeli niz ranijih slučajeva gdje je Vrhovni sud bio vrlo vrlo jasan, dakle od Štroka do drugih. Vrhovni sud odbacio je nezakonito pribavljene snimke. Ovdje je Vrhovni sud stao na potpuno drugu stranu. Dakle, ovo je presedan. On se, naravno, od svega toga naprosto zbunio i jučer je dao potpuno jasnu izjavu: 'Ne, ja nisam kriv. Ne želim nagodbu.'

Kada je u pitanju njegov resor, ne smatra da je bio promašaj doprinose za zdravstvo smanjivati s petnaest na trinaest posto. Tako je poljoprivreda dodatno potonula, a zdravstvo nagomilalo dug od pet i pol milijardi kuna. Ostojić kaže da je ideja bila poštena i jasna:
'Sniziti cijenu rada naših građana da opstanu na svjetskom tržištu s većom mogućnošću dobivanja poslova. Ostavili smo ekonomiji, privredi čak pet milijardi kuna. Zbog toga je zdravstvo potonulo, a privreda to nije prepoznala i potonula. I naravno, dvije godine kasnije vraćamo se na početak. Možemo reći da je to bila greška, ali nakana je bila potpuno jasna. Naša cijena rada je visoka, mi je moramo sniziti. Krenuli smo preko zdravstvenog doprinosa, ekonomija to nije prepoznala, dapače, ismijavali su to. Sad kad smo to vratili nazad, sad je njima jako žao.'

Da srlja bez plana, upozoravali su ga i po pitanju smjenskog rada od kojeg su odustali čak u Nizozemskoj i Njemačkoj.
'Ja nisam htio kao oni - 12 mjeseci, 24 mjeseca, tri godine - nego sam to sublimirao u dva mjeseca i rekao ne može. I odmah da vam kažem, cijeli niz bolnica i odjela nije bio prešao na dežurstvo, naprosto nije mogao. Prema tome, tu smo bili vrlo čisti i naći ćete stotine mojih izjava početkom siječnja 'vidimo se u ožujku kada ćemo to analizirati'. I tad sam već rekao, očekujem da ćemo nekim odjelima gdje su uska grla vratiti dežurstva.'

Ipak, misli da je Ustavni sud po pitanju radne obveze ipak bio nepristran:
'Moja jedina odluka koja je pobijena je upravo ta, na Ustavnom sudu, pa sam si dao truda, vidio, analizirao. Dakle, potpuno jasno, ista osoba koja je tada rekla odlična ideja podupirem uvođenje radne obaveze, ima zakonske osnove, 10 godina kasnije kaže nije to bilo dobro. Može biti, da je ona u međuvremenu napredovala, može biti da je svjesna svoje greške 2003. godine, ali očekujem da to barem javno kaže. Pa je onda pogreška bila i njena 2003. godine.'

Iako Hrvatska ima premalo liječnika, Ostojić je uvjeren da ista kvaliteta zdravstvenih usluga uopće nije upitna:
'Držat ćemo istu kvalitetu zdravstvenih usluga, napravit ćemo dnevne bolnice koje su učinkovite. Niz mojih kolega radi poslijepodne u svojim privatnim ordinacijama ili ordinacijama nekih drugih liječnika. Rade dnevne bolnice, rade operacije koje traju pola sata, dva sata, pacijenti odlaze kući. Nažalost, to se ne radi u državnim bolnicama. Zašto se ne radi, može biti stotinu razloga, ja sam odlučio to prekinuti.'

Veće liste čekanja resorni ministar pripisuje štrajku, recesiji i gubitku limita.
 'Ne možete sa sve manjom i manjom količinom novca podići standard. I kad sam rekao da ćemo smanjiti liste čekanja, to je bio dio naše Vladine politike. Dakle, znate i sami, ako raste BDP samo jedan indeksni poen, tu su dvije i pol milijarde kuna novostvorenih sredstava. Znači da BDP raste jedan posto prošle godine, pretprošle godine, stvorili bismo pet milijardi kuna. I to je presumpcija, to je temelj na kojem sam složio svoju zdravstvenu politiku.

Financijski teret njegova ministarstva mogao bi olakšati izlazak HZZO-a iz državne riznice najavljen za 1. siječnja iduće godine. Kad je u pitanju najavljeni master plan bolnica, umjesto naših stručnjaka, rade ga Francuzi. Ministar ni u tome ne vidi ništa sporno.
'To je isto kao da ja kažem da vi, gospodine Matiću, niste kadar za BBC ili CNN. Vi ste kadar za sve te tvrtke. Dakle došlo je 17 tvrtki, odlučili smo se za onu koja je imala ekonomski najpovoljniju cijenu. Oni su napravili dobar posao. I da ponovim, oni su na ovom surađivali sa sva četiri dionika u sustavu: s HZZO-om, s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, s ministarstvom i sa svim zdravstvenim ustanovama.'

Ostojić je ponosan i na nedavnu odluku Ustavnog suda o obaveznom cijepljenju djece, iako su se neki roditelji protiv toga jasno i glasno pobunili.
'Stotine, tisuće, milijune života je spašeno zahvaljujući cijepljenju i vakcini. Hrvatski program cijepljenja je hrvatski nacionalni ponos. Vidjeli ste da smo napokon osvanuli na portalima svijeta, gdje se SAD i ostale zapadne države mogu po tom pitanju ugledaju u Hrvatsku.'

Na pitanje o sadnji konoplje u medicinske svrhe, ministar kaže da ćemo to napraviti kada isto to odobri barem trećina zemalja Europske unije.

Intervju u cijelosti poslušajte na podcastu Radija 101