U ljetnim mjesecima zabilježen je porast broja zaraženih od covida, a situacija je slična onoj u prošloj godini
U emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' o zaraznim bolestima govorila je dr.med. Goranka Petrović, specijalistkinja epidemiologije i zdravstvene ekologije iz HZJZ-a.
Petrović kaže da je samo u prošlom tjednu zabilježeno nešto više od 900 novooboljelih te se predviđa da će u nadolazećim tjednima taj broj samo rasti. 'Situacija se, dakle, ne razlikuje u odnosu na druge države i vjerojatno ćemo do gripe imati malo više covida. Zasad to nije ništa zabrinjavajuće', dodala je.
Situacija je pod kontrolom, nema zaraznih bolesti kao što su ospice, hripavac i boginje, ali bilježi se porast oboljelih od covida, navodi i Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Karin kaže da epidemiološke službe nastoje stavljati sve u izolaciju, odnosno davati upute pacijentima vezane za oboljenje.
Zbog turističke sezone i boravka većeg broja na području Splitsko-dalmatinske županije bilježi se porast oboljelih, ali situacija nije alarmantna. 'Ipak određeni dio ljudi još uvijek ima imunitet od preboljenja, odnosno od cijepljenja', rekla je Karin. Iako se ovaj oblik omikrona vrlo brzo širi, nema nekih većih posljedica ili straha od smrtnih ishoda. 'Svakako je preporuka svim ljudima koji imaju simptome koje bi mogli povezati s covidom da se testiraju ili kućnim testom ili u Zavodu za javno zdravstvo, da se jave svom liječniku za upute i ponašanje ako obole jer smo već malo zaboravili na koronavirus otkako je pandemija završila i onda više ne vodimo računa o tome. Ali moramo znati da se jako brzo širi', napomenula je Karin.
Bilo je slučajeva ospica i hripavca tijekom zime i proljeća na širem splitskom području, a veća zaraza uslijedi prilikom povratka u škole i vrtiće. 'Naravno da nam prijeti opasnost od širenja zaraze i od pojava epidemije. U našem neposrednom susjedstvu imamo epidemije ospica, ima i hripavca. Svakako preporučujemo svim roditeljima da se djeca cijepe te da se ne boje nuspojava i povezivanje ovog cjepiva s određenim bolestima jer posljedice preboljenja ove bolesti mogu biti vrlo teške, odnosno mogu završiti smrtnim ishodom. Svakako je važno naglasiti da se cijepe sada kada kreću u školu, s obzirom na to da će biti u kolektivu i da se bolest može širiti', naglasila je.
Novo cjepivo u Hrvatskoj prilagođeno novim sojevima
'U Hrvatskoj je novo cjepivo prilagođeno novim sojevima, tako da one rizične populacije, stariji od 65 godina, imunokompromitirani kronični bolesnici, zdravstveni djelatnici, korisnici ustanova i staračkih domova svakako trebaju primiti jednu dozu cjepiva. Ako je prošlo manje od šest mjeseci od zadnje doze, onda treba pričekati šest mjeseci, ali inače nevezano koliko su do sada doza dobili, trebalo bi se cijepiti', naglasila je ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Majmunske boginje
'Prije dvije godine već smo imali priču o majmunskim boginjama, odnosno mpoxu. Međutim, za razliku od tih boginja, ove su majmunske boginje uzrokovane drugim virusom, a koji nije ništa novo. Već od 70-ih godina prisutan je u srednjoj Africi', pojasnila je Petrović. 'Ovaj virus je puno blaži, a ima neke sličnosti s virusom velikih boginja koje su iskorijenjene. I razlog zbog kojeg se sad mpox više javlja je zato što blijedi imunost koju imamo bilo prebolijevanjem velikih boginja ili cijepljenjem', pojasnila je. Doktorica Petrović objasnila je da je cjepivo koje se koristi za sprječavanje i suzbijanje ove epidemije razvijeno za cijepljenje protiv velikih boginja te da postoji križna zaštita i tako sprječavamo razvoj mpoxa.
Kako se prenosi virus i kako se zaštititi?
'Jedan od načina je od zaraženih životinja. Međutim ovo sada je prijenos čovjeka na čovjeka. Bolest se prenosi bliskim kontaktom, i spolnim putem, ali isto tako i preko kontaminiranih predmeta. Tu prvenstveno mislimo na posteljinu, ručnike, odjeću. U ovoj epidemiji bilježi se i infekcija među zdravstvenim djelatnicima i članovima kućanstva koji skrbe o oboljelima, i to je ono što brine', naglasila je.
Cijepljenje je samo jedan od načina na koje prevenirati majmunske boginje.
'Jako je važno informirati javnost, osvijestiti naše kolege kliničare koji dolaze u prvi kontakt s pacijentima o mogućnosti te bolesti u onih koji dolaze iz tih zahvaćenih područja', dodala je. Važna je dobra dijagnostika, a kada se govori o liječenju, s obzirom na to da je riječ o virusu, liječenje je simptomatsko. 'Simptomi su najčešće povišena temperatura, dosta to sliči gripi u početku, bolovi u zglobovima, glavobolja, a onda se vrlo brzo razvija i osip, sličan onome kod vodenih kozica. Javljaju se mjehurići koji su ispunjeni sadržajem i oni su vrlo zarazni. Oni se suše i pretvaraju u krastu koja otpada. I osoba ostaje zarazna dok ne otpadne ta krasta. Tako da cijela ta priča traje dva do četiri tjedna', objasnila je. Inkubacija, vrijeme od same zaraze virusom do izbijanja prvih simptoma, traje od šest do 13 dana, moguće i do 21 dan.
Epidemija ospica u BiH: 7000 oboljelih
'U BiH je zabilježeno preko 7000 oboljelih od ospica. I općenita se situacija s ospicama u Europi pogoršala', kazala je Petrović. 'Od 2023. je najveća epidemija u Rumunjskoj, gdje je preko 22.000 oboljelih, a samo u ovom razdoblju i 21 smrtni ishod. Svaki smrtni ishod je previše, s obzirom na to da imamo odlično cjepivo već jako puno godina, a ono sprječava bolest i smrt', kazala je.
'Pratimo to nepovjerenje u cjepiva već duži niz godina, još tamo od 1997. godine, kada je jedan znanstveni kirurg publicirao lažne informacije o ospicama kao uzročniku autizma. Kasnije su se širile različite dezinformacije i poluistinite informacije. Nažalost, sveprisutnost informacija putem interneta, razni algoritmi koji na neki način hrane ljude učvršćuju ih u nekakvim uvjerenjima koja su nerijetko pogrešna ili netočna. Zbog toga bi trebalo biti važno da ljudi u donošenju odluka hoće li cijepiti svoju djecu koriste informacije iz provjerenih izvora. Cjepivo štiti cijeli život, ali to nije dječja bolest, radi se o bolesti koja je potencijalno vrlo opasna. Komplikacije nisu tako rijetke, pogotovo u odrasloj dobi. Više je rizičnih skupina, to su djeca mlađa od pet godina, stariji od 20 godina, odrasli, osobe koje su imunokompromitirane i trudnice. Najčešće su komplikacije, osim upale srednjeg uha, upala pluća, a može biti teška, ali isto tako i upala mozga, što može rezultirati i trajnim oštećenjem mozga. Smrtni slučajevi se javljaju u jedan do tri slučaja na tisuću zaražene djece. Obično su posljedice respiratornih ili neuroloških komplikacija. Postoji tzv. subakutni sklerozirajući panencefalitis. Radi se o progresivnoj, teškoj bolesti mozga i najčešće smrtonosnoj, koja se javlja mjesecima, a najčešće godinama nakon što je dijete preboljelo ospice. Znači, smatramo da je normalno preboljelo ospice, a onda dijete počne propadati, gubiti koncentraciju, uz nesanicu, ne može izvršavati zadatke, gubi govor, javljaju se epileptički napadi. I u razdoblju od godinu do tri to najčešće završava smrtnim ishodom. Tako da su ospice vrlo opasna bolest i treba raditi na tome da se naši ljudi educiraju iz provjerenih izvora i da zaštite svoju djecu na najbolji mogući način', naglasila je.