Pozivajući se na medijske napise o planiranom izjednačavanju cjelogodišnjih roditeljskih naknada s punom plaćom i o novom pravu očeva na 10 slobodnih plaćenih dana poslije rođenja djeteta, čitatelj se nadao da će se naknade za drugih šest mjeseci delimitirati od 1. siječnja 2020.

'Otac sam male djevojčice... i također radimo na drugom djetetu, nadajući se da će konačno biti izglasan zakon koji bi donio punu plaću. Zašto više ne pišete o tome, zašto ne pitate ministricu i našu vladu što je s tim mjerama i zašto se konstantno mažu oči svima u Hrvatskoj bombastičnim najavama, a na kraju bude medijska šutnja, i tako godinama. Kao predstavnici medija trebate biti glas naroda i boriti se za boljitak naše nacije jer, prema svim predviđanjima, za 15-20 godina bit će nas tri milijuna', napisao je gnjevni čitatelj.

Ministrica Vesna Bedeković u četvrtak je, međutim, potvrdila da će se od 1. travnja 2020. naknade za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta povećati na 5654 kune i da je to 'put prema potpunom delimitiranju'.

'U ovom trenutku povisili smo ih u onom iznosu koliko je to moguće, vodeći računa o održivosti proračuna i odgovornom upravljanju javnim financijama. To je svakako put prema potpunom delimitiranju, međutim moramo biti svjesni činjenice da i mnoge europske zemlje koje su bogatije od Hrvatske nemaju u potpunosti delimitirane rodiljne naknade', kazala je Bedeković prije jučerašnje sjednice Vlade. No što je sa strategijom?

Podsjetimo, nakon velike sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju, na kojoj su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković, tadašnja resorna ministrica Nada Murganić i brojni drugi članovi Vlade zacrtali prioritete, 16-člana stručna radna skupina pri Ministarstvu za demografiju bacila se na posao i zgotovila Strategiju demografske revitalizacije koja se još proljetos trebala naći u javnoj raspravi. Ali nije, a još nije najavljen ni datum početka rasprave koja bi u pravilu trebala potrajati 30 dana. Sve upućuje na to da bi rok, 1. siječnja 2020., za dokument koji pokriva razdoblje od 2020. do 2030. godine mogao biti probijen.

Dvoje članova radne skupine kazalo je za tportal da su oni završili svoj posao, a otkako je nova ministrica Vesna Bedeković preuzela dužnost, nitko iz Ministarstva nije službeno kontaktirao s njima. Ipak, nasljednica Nade Murganić još ljetos se javno očitovala o strategiji, naglašavajući da je donošenje tog dokumenta njen 'prvi prioritet'.

'Namjeravam privesti kraju donošenje Strategije demografske revitalizacije RH. Trenutno u Ministarstvu imamo izrađen nacrt prijedloga ovog dokumenta. On je u završnoj fazi. Trenutno smo u proceduri dobivanja mišljenja nadležnih državnih tijela, nakon čega će biti moguće definirati daljnju proceduru u kojoj će strategija ići na usvajanje', kazala je Bedeković u kolovozu, naglašavajući da je taj strateški dokument od nacionalne važnosti za Hrvatsku i da će ga pratiti akcijski planovi s konkretnim mjerama. 'Ne želim dokument koji će biti skup lijepih riječi i lijepih želja, nego dokument koji će biti provediv', precizirala je ministrica.

Gdje je zapelo? Koja ministarstva nisu eventualno dostavila svoja mišljenja na nacrt prijedloga tog dokumenta? Što će značiti kašnjenje strategije predviđene za razdoblje od 2020. do 2030.godine?

U Ministarstvu su preskočili ta pitanja, no zato su u 'podrobnom odgovoru' nabrojali sve dosad provedene mjere demografske revitalizacije. Za Nacionalnu strategiju demografske revitalizacije RH kažu pak da 'treba biti usklađena s krovnim dokumentom, a to je Nacionalna razvojna strategija RH 2020.-2030., na kojoj se intenzivno radi i koja prethodi donošenju strateških okvira na nižim razinama'.

Dodaju da načela strateškog planiranja, koja se tijekom izrade Strategije demografske revitalizacije moraju poštovati u cijelosti, obuhvaćaju: načela točnosti, djelotvornosti, odgovornosti, ali i fiskalne održivosti.

'Načelo održivosti obvezuje nas da provedba strategije bude planirana i financijski prihvatljiva i u budućnosti, i to provedba svih mjera koje sadrži strateški dokument. Pitanje naknade plaće za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta bit će sastavni dio strategije, no ističemo da je Vlada RH u posljednje dvije godine značajno intervenirala te povećala iznose roditeljske naknade za drugih šest mjeseci za zaposlene i samozaposlene roditelje za 50 posto. Isto tako, upravo su u tijeku pripreme za izmjene zakona i daljnje povećanje na 5654 kune', poručili su iz Ministarstva.

Podsjetimo, još u mandatu ministrice Murganić isplanirano je da će se roditeljska naknada za drugih šest mjeseci dopusta povećati od 1. travnja 2020.

Iz Ministarstva sad podsjećaju da su u ponedjeljak otvorili savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Napominju da će se roditeljska naknada za zaposlene i samozaposlene roditelje u manje od tri godine povećati za gotovo 3000 kuna i da se, osim toga, provode brojne međusektorske mjere s vidljivim demografskim učinkom.

Primjerice, u gotovo 500 vrtića uloženo je 1,2 milijardi kuna, što je od 2016. rezultiralo povećanjem ukupnog broja predškolskih objekata sa 1514 na 1868. U 96 vrtića osigurani su produženi boravak i dodatni programi za 6387 djece te je zaposleno 830 stručnog i pomoćnog osoblja, što je značajno poboljšalo dostupnost rada vrtića prema ispitanim potrebama roditelja.

Za djecu i kako bi se povećao broj obitelji koje primaju doplatak za djecu, povećao se i dohodovni limit za 40 posto, na 2328 kuna po članu kućanstva. Time je za 40.000 povećan broj djece koja primaju doplatak i pronatalitetni dodatak.

Ove godine, premijerno, zabilježeno je da su prosječne starosne mirovine žena veće od prosječne mirovine muškaraca i to upravo zbog uvedene kategorije dodatnog staža za sve majke i posvojiteljice, šest mjeseci za svako dijete. To znači da je mirovina za svako dijete uvećana za po dva posto, dakle za troje djece – šest posto.

Mjerom stambenog zbrinjavanja i subvencioniranja stambenih kredita omogućeno je da se stambeno zbrine 5300 mladih obitelji. Ako se obitelj poveća rođenjem ili posvojenjem djeteta u prvih pet godina otplate, dodatno se subvencionira kredit za dvije godine po svakom živorođenom ili posvojenom djetetu. I tu su rezultati vidljivi upravo brojem djece rođene u tim obiteljima - preko 900 djece, navode u Ministarstvu.

Nadalje, poslodavcima je omogućena neoporeziva isplata do 10.000 kuna potpore za novorođenče i neoporezivo plaćanje vrtića za djecu zaposlenika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja.

Ministarstvo već drugu godinu provodi projekt 'Poslodavac prijatelj obitelji', kojim promovira i potiče aktivno društveno odgovorno poslovanje prema zaposlenicima s djecom. Poticaj je to kreiranju sve boljih radnih uvjeta i poslovnih strategija za zaposlenike s djecom, a rezultati sve veće senzibiliziranosti poslodavaca za zaposlenike s djecom već su mjerljivi, kažu.

Od poreznih mjera koje imaju neposredan utjecaj na demografske namjere, navode da je snižena stopa PDV-a na 13 posto za dječje pelene, dječje autosjedalice i dječju hranu. Zakonom o porezu na promet nekretninama stopa poreza snižena je na tri posto. Zakon o porezu na dohodak već je od 1. siječnja 2017. značajno povećao osobne odbitke za djecu, npr. za dvoje djece na 8052 kuna (prije 5728 kuna), a za četvero djece na čak 16.300 kuna (prije 11.967 kuna).

Isto tako, u tijeku su pripreme značajnih poreznih olakšica za mlade od 25 i 30 godina, što će doprinijeti boljim primanjima i atraktivnosti poslova za mlade, najavljuju iz Ministarstva koje je, kako bi se postiglo sinergijsko djelovanje, potaknulo organizaciju niza konferencija o sve značajnijem i uistinu raznovrsnom doprinosu jedinica lokalne i regionalne vlasti u podršci demografskim mjerama, a koje djeluju komplementarno s nacionalnom razinom.

U pripremi su, zaključuju, i novi projekti s demografskim značenjem, i prije donošenja same Strategije demografske revitalizacije, jer 'ova je Vlada RH vrlo intenzivno od početka mandata posvećena upravo unapređenju uvjeta za obitelji s djecom, kao i stvaranju pozitivnog okruženja koje doprinosi sve boljem usklađenju privatnog i obiteljskog života'.