Jutarnji list izvijestio je u srijedu da je Vijeće Fakulteta hrvatskih studija izglasalo smjenu dekana Pave Barišića, ujedno bivšeg ministra znanosti i obrazovanja, a da bi odluka Vijeća stupila na snagu, potrebna je potvrda većine članova Senata Sveučilišta u Zagrebu na čelu s rektorom Damirom Borasom.

Barišićevu smjenu predložio je Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, zamjerajući dekanu da vodeći fakultet podcjenjuje 'vrijednosti i dostojanstvo svih djelatnika'.

'Kako uostalom voditi dalje fakultet uz nezadovoljstvo i protivljenje svih prodekana, predstojnika i velike većine djelatnika i oslanjati se samo na političku podršku', napisao je Šterc u pismu vijećnicima, potpisujući se kao jedan od utemeljitelja Hrvatskih studija, viši znanstveni suradnik i, posve nepotrebno za akademsku instituciju - bojnik Hrvatske vojske.

U priopćenju naslovljenom 'Neuspio pokušaj puča na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu', Barišić navodi da nije točno da je 'smijenjen' i da mu je 'izglasovano nepovjerenje'. Na dnevnom redu sjednice Fakultetskog vijeća nije bilo glasanja o povjerenju dekanu niti izbora za dekana, piše Barišić, dodajući da je Šterc pod točkom 'razno' iznio prosudbe o stanju na Fakultetu, u kojima se 'dogodila očita zamjena teza' jer predstojnik po riječima dekana čini upravo ono što se njemu stavlja na teret. U nastavku prenosimo dio Barišićeva priopćenja.

'Nakon što sam s velikom mukom i zalaganjem svih nastavnika i studenata uspio tijekom svojega dekanskog mandata smiriti stanje na Fakultetu i pokrenuti njegov razvojni put, on to dovodi u pitanje i vraća 'Fakultet nemirnim vodama zbog osobnih interesa, želje za kontrolom, potreba samodokazivanja, političkog potvrđivanja lojalnosti ili tek samo osobnoga nezadovoljstva'.

Žao mi je što se naš Fakultet, koji je posljednjih mjeseci pokrenuo cijeli niz pozitivnih razvojnih procesa, umjesto atraktivnim predavanjima, seminarima, skupovima i projektima opet vraća u žarište promatranja javnosti kao ekscesna ustanova. Žao mi je zbog naših studenata koji se sa suzama u očima moraju pravdati zašto su prisiljeni izjašnjavati se o nečemu što ne pripada njihovu studiju i zanimanju. Tužan sam zbog onih koji su u stanju kategorički se izjašnjavati o nečemu bez uvida i dokaza. Ali sam ponosan ujedno i na one kritičke prosuditelje poput mojega prethodnika u vodstvu Hrvatskih studija, pročelnika prof. dr. sc. Marija Grčevića koji su jasno znali na sjednici Fakultetskoga vijeća osuditi nekorektnost takva postupka:

'Sadašnji prijedlog kolege dr. Šterca treba povući jer je donesen mimo dnevnoga reda, bez poštivanja ikakve procedure i bez da je prozvanoj osobi dano pravo na 'samoobranu', tj. nije joj dano pravo da se izjasni o iznesenim optužbama. Daljnje postupanje u smislu sada iznesenoga prijedloga bilo bi nelegitimno, nelegalno, ljudski nekorektno; zapravo destrolucijski u punom značenju te riječi.'

Pravi razlozi za pokušaj puča na Fakultetu docenta dr. sc. Šterca jesu doista 'osobni interesi'. U 'potrebe za samodokazivanjem' ili 'osobno nezadovoljstvo' ne bih ulazio. Treba jasno reći: riječ je isključivo o osobnim interesima prorektora prof. dr. sc. Ante Čovića, koji pokušava Fakultetsko vijeće i cijelu ustanovu učiniti taocem za reguliranje svojega radnopravnog statusa u 72. godini života. Vjerojatno su se u tom pitanju susreli i interesi pročelnika Šterca, koji je kao docent nakon umirovljenja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu iskoristio prigodu za nastavak svoje nastavničke karijere na Fakultetu hrvatskih studija', navodi Barišić.

Dodaje da je prorektor Čović iskoristio moć svojega položaja, kao što to godinama čini upravljajući Fakultetom iz sjene, te je osobno na sjednicu Dekanskoga kolegija 19. veljače donio nacrt Zaključka o svojemu radnopravnom statusu na Fakultetu. Prema Barišićevim riječima, Čović je od njega zahtijevao da taj zaključak stavi na dnevni red Fakultetskog vijeća i time obveže ustanovu, no on je zatražio pravno tumačenje Ministarstva znanosti iz kojeg jasno proizlazi da Fakultetsko vijeće nema ovlast donijeti zaključak o radnopravnoj osnovi pojedinog zaposlenika.

'Postupio sam u skladu s tim tumačenjem i spomenuti 'Zaključak o radnopravnom statusu' Ante Čovića umjesto kao točku odlučivanja uvrstio sam zajedno s pravnim tumačenjem pod točkom 6. obavijesti iz Dekanata o kojoj se ne glasuje. Poklopilo se to s činjenicom da je dan nakon otvaranja sjednice Fakultetskoga vijeća na Fakultet stigla inspekcija rada po prijavi za protupravnost radnopravnoga statusa prof. dr. sc. Ante Čovića. Vjerojatno je to izazvalo dodatnu nervozu kod onih koji ne bi rado da izađe na vidjelo zakonitost njihova radnoga statusa', piše Barišić.

Zaključuje da je odmazda za poštivanje zakonitosti stigla vrlo brzo u Štercovu zahtjevu za odstupanjem dekana, pa je tako Fakultet postao poligon za obranu nečijih 'osobnih interesa'.

'Umjesto da se posvete studiju i proučavanju hrvatske, europske i svjetske kulture, jezika, filozofije, demografije i svih lijepih tema kojima se ustanova bavi, gotovo 1500 studenata Fakulteta postali su zajedno sa zaposlenicima taoci pučista na najmlađoj sastavnici najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj. No valja se ipak pouzdati u to da se sveučilišna tijela upravljanja, Senat, Rektor i Savjet Sveučilišta u Zagrebu ne će dati opsjeniti nezakonitostima pučističkih metoda', navodi Barišić na kraju priopćenja, prilažući i 'Tumačenje zakonske osnove za donošenje zaključka o radnopravnoj osnovi radnog odnosa nastavnika Fakulteta hrvatskih studija, prof. dr. sc. Ante Čovića'.

Podsjetimo, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja uputio je nedavno otvoreno pismo rektoru Sveučilišta u Zagrebu Damiru Borasu, u kojem ga podsjeća da je Čoviću već nezakonito produljen radni odnos redovitog profesora u trajnom zvanju na Fakultetu hrvatskih studija i na položajnom radnom mjestu prorektora na Sveučilištu u Zagrebu.

Svi izvori potvrđuju da produljenje radnog odnosa redovitih profesora koji su 30. srpnja 2013. godine bili u trajnom zvanju nakon isteka akademske godine u kojoj su navršili 70. godinu života nije moguće, kaže se u pismu.