Ratni zločini i druga kršenja 'međunarodnih prava i običaja' počinile su vlade ili oružane skupine u najmanje 19 zemalja svijeta, naveo je Amnesty International u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu.

Glavni tajnik Amnesty Internationala Salil Shetty kazao je da su drakonske, kratkoročnim uskim interesima vođene mjere za slamanje bilo kakve vrste pobune dovele do 'nezabilježenog kršenja ljudskih prava' 2015. godine.

Jedan od najnečuvenijih primjera toga kako zemlje okreću leđa tražiteljima azila dogodio je kada su krijumčari ljudima ostavili tisuće njih iz Mianmara i Bangladeša prepuštene slučaju, bez hrane i pića na otvorenom moru.

Smatra se da su stotine umrle od gladi i žeđi dok su zemlje regije njima igrale 'ping-pong na moru', naveo je Amnesty.

U Europi se u izvješću najžešće kritizira Mađarska zbog podizanja žičane ograde na svojim granicama kako bi spriječila ulazak očajnih izbjeglica i migranata te zbog opstruiranja kolektivnih regionalnih napora da se izbjeglicama pomogne. 

Više od milijun izbjeglica i migranata stiglo je u Europu tijekom prošle godine, mnogi od njih bježeći iz ratnih zona. Amnesty navodi da je, s izuzetkom Njemačke, odgovor na migrantsku krizu bio bijedan.

'Ta Europa, koja je najbogatiji blok zemalja na svijetu, nije sposobna pobrinuti se za osnovna prava nekih od najprogonjenijih ljudi na svijetu, što je sramotno', kazao je Shetty pozvavši svijet da nađe pravne i dostojanstvene načine kako bi izbjeglice pronašle sigurnost te istaknuvši da njih 1,2 milijuna mora biti preseljeno bez odlaganja.

Oko polovice prošlogodišnjih dolazaka u Europu otpadalo je na ljude koji dolaze iz Sirije, kazao je čelnik AI-a nazvavši tu zemlje "zonom slobodnom od ljudskih prava".

Amnesty je osudio ubijanja tisuća civila u toj zemlji u izravnim ili neizravnim napadima te kritizirao dugotrajnu opsadu područja naseljenih civilima i blokiranje međunarodne pomoći te izgladnjivanje ljudi.

Ova organizacija za zaštitu ljudskih prava također navodi da je Saudijska Arabija počinila ratne zločine u kampanji bombardiranja koju je vodila u Jemenu te je kritizirala tu zemlju zbog opstruiranja uspostave UN-ove istrage koja bi utvrdila kršenja ljudskih prava svih strana u sukobu.

Shetty je precizirao da se vezano uz ljudska prava ne radi samo o njihovu ugrožavanju nego i o ugrožavanju institucija koje bi ta prava morale štititi.

Mnoge afričke zemlje zaprijetile su izlaskom iz međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine, osnovanog kako bi se kaznili čelnici koji su počinili ratne zločine.

Među zemljama koje ometaju suradnju s međunarodnim sudom su Kenija, Obala Bjelokosti i Južna Afrika, koje su ignorirale nalog suda  za uhićenjem sudanskog predsjednika.

Po Shettyjevim riječima, brojne vlade koriste se prijetnjom koju predstavljaju naoružane skupine kao isprikom za "smanjivanje ljudskih prava". "Ljudska prava civila ne mogu biti žrtvovana pod egidom obrane od terorizma", kazao je čelnik AI.   

U godišnjem izvješću organizacije za ljudska prava, sa sjedištem u Londonu, koje uključuje izvješća iz 160 zemalja i teritorija, navodi se da su prošle godine ipak ostvarena neka postignuća na području ljudskih prava.

Tri su zemlje - Madagaskar, Fidži i Surinam - ukinule smrtnu kaznu 2015. godine, a Mongolija će to napraviti 2016. Neke su zemlje pokrenule nacionalne kampanje za ukidanje dječjih brakova ili prihvatile zakone kojima priznaju istospolne veze.