'Proteklih dana smo dosta govorili iz našeg doma i ostalih domova u Hrvatskoj da je situacija poprilično dramatična jer su svi naši kapaciteti za smještaj djece popunjeni, a izdvajanja djece od strane Centara za socijalnu skrb su puno veća i potrebe za smještajem su puno veće', rekla je Ćurković Kelava za N1.

'Izvukla sam podatke iz kojih je vidljivo da je u prva tri mjeseca ove godine Dječjem domu Zagreb upućeno čak 87 zahtjeva za smještaj djece, od kojih zbog popunjenih kapaciteta nismo mogli realizirati čak 66. Istovremeno, u Dječjem domu Zagreb ovdje u Nazorovoj imamo smještno 10-15 djece više od nekog optimalnog kapaciteta. Naš optimalni kapacitet bi trebao biti 40 smještaja i 20-ak cjelodnevnih boravaka. Zbog povećanog pritiska za smještaj, zbog žurnih izdvajanja djece iz vrlo rizičnih obitelji mi popunjavamo mjesta cjelodnevnog boravka smještajem tako da trenutno imamo 65 smještaja, a cjelodnevnog boravka samo šest. I dalje je to puno veći broj od onog koji bismo trebali imati', kaže ravnateljica doma u Nazorovoj i dodaje kako treba imati puno više ljudi na terenu.

Dala je i svoje viđenje problema u sustavu udomiteljstva i kako bi se mogao jedan njihov dio riješiti.

'Moramo promišljati koje su stvarne potrebe sa smještanjem i udomljavanjem djece. Nije se smjelo ići u rezanje kapaciteta za smještaj djece prije nego što se razvila mogućnost alternativnih smještaja, odnosno udomiteljstva. Da bi se ono razvilo treba se mijenjati Zakon o udomiteljstvu. Postojeći zakon koji je na snazi dvije godine je napravio dobar iskorak vezano za profesionalizaciju udomiteljstva, međutim puno drugih segmenata tog zakon treba promijeniti jer nisu zaživjeli u praksi', kaže Kelava i iznosi podatke o zaradi udomitelja.

'Tako na primjer udomiteljica koja brine za troje djece, a djeca koja ulaze u sustav su jako zahtjevna, ona ima satnicu 5 kuna, toliko dobije za svoj angažman. Udomiteljica mora imati minimalno srednju stručnu spremu, ako uzmemo da radi prvu i drugu smjenu, nećemo joj pribrojiti treću jer računamo da tada djeca spavaju, radi 480 sati mjesečno. Naša teta koja je srednja stručna sprema, medicinska sestra, ima satnicu 35 kuna, radi oko 180 sati mjesečno, ima i slobodne dane, i podršku drugih stručnjaka i svojih kolegica. Dakle krenimo od činjenice da udomitelje treba adekvatno platiti i da ne reagiramo tako da ne trebaju raditi za novce, mi svi radimo za novce, a li to ne isključuje ljubav prema djeci”.

Naglašava kako svi predmeti koji se tiču djece moraju biti prioritetni, odnosno da se moraju brzo rješvati.

'Svako naše čekanje može dugoročno ugroziti život djeteta. Onih 200 djece koja su pravno čista u registru posvajatelja, među njima su i neka naša djeca koja su u međuvremenu postali 18-godišnjaci, a pravno su postali čisti tek s 14 godina, kada su već počeli pokazivati i probleme u ponašanju i vrlo često promiskuitetno ponašanje kada su promijenili niz oblika skrbi, a moglo se prema njihovoj socijalnoj anamnezi i obiteljskoj situaciji to riješiti deset godina ranije', kaže Ćurković Kelava i dodaje kako se slaže da biološka obitelj nije uvijek najbolja opcija za dijete.

'Krivo je i naše razmišljanje sredine gdje se kaže da je biološka obitelj najbolja za dijete. Nije najbolje jer ne bi bilo ovoliko izdvajanja da je to tako. Uvijek moramo razmišljati u najboljem interesu djeteta jer ne smije dopustiti da bude ugroženo neodgovornim ponašanjem nefunkcionalne obitelji koja se ni ne trudi postati funkcionalna', zaključuje ravnateljica Ćurković Kelava.