O tome su u emisiji Otvoreno HRT-a govorili ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić, sudac u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda Damir Kos, pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić, prof. dr. sc. Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu, te odvjetnici Veljko Miljević i Krešimir Škarica.

Vanja Marušić kaže da je više od 90 posto USKOK-ovih optužnica potvrđeno, ishođene su osuđujuće pravomoćne presude. U manjem broju predmeta se nisu završili kazneni postupci. Razlozi su različiti.

'Samo u najsloženijim predmetima uskočke istrage traju do godine i pol, iznimno i nešto više, a na te okolnosti mi ne možemo utjecati zbog potrebe vrlo složenih vještačenja ili kada se dokazi skupljaju preko međunarodne pravne pomoći', objašnjava Marušić.

Još je rano govoriti o tome hoće li izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koje su stupile na snagu s početkom godine dovesti do bržeg i efikasnijeg procesuiranja. No što se događa 'na terenu'? Primjerice, u slučaju optužnice s više okrivljenika, netko se uvijek razboli; traže se izuzeća, izdvajanja nezakonitih dokaza... sve to značajno usporava proces, napominje Marušić.

Postoji i kroničan problem zapošljavanja stručnih kadrova nepravne struke - prvenstveno financijskih i IT stručnjaka. Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom formiran je prije pet godina, a do danas nije zaposlen niti jedan financijski istražitelj. Zašto?

'Nitko neće doći raditi, stručan čovjek s godinama iskustva za takvu plaću... Isto tako je i s IT stručnjacima, a i sa službeničkim kadrom', ustvrdila je Marušić, dodajući da je problem u tome što se te ljude ne može adekvatno platiti.

Prof. Davor Derenčinović kao jedan od glavnih problema hrvatskog pravosuđa detektirao je upravo prečesto mijenjanje zakonskih odredbi, što se pak radi na brzinu i na temelju dojma. Posljednja izmjena ZKP-a je već osma po redu.

'Mislim da je do toga dovelo i zakonodavstvo i prečestim izmjenama zakona, ali evo u izvješću glavnog državnog odvjetnika vidimo da nema pravomoćnih presuda za ratno profiterstvo. Teškoće u dokazivanju, protok vremena, odluka Ustavnog suda za koju smatram da je ispravna, zastare... Kako će javnost reagirati? Tako što neće vjerovati pravosuđu, mada je taj problem zapravo generiran izvan pravosuđa, u sferi visoke politike', upozorio je Derenčinović.

'Prestrašno je što smo osam puta mijenjali ZKP, ali...'

Upitana može li pravosuđe raditi brže, Vedrana Šimundža-Nikolić napominje da se svaki slučaj mora gledati individualno, koliko god se to nikome ne sviđa čuti.

'Svi se slažemo da je prestrašno što smo osam puta mijenjali ZKP. Nekad doista moramo mijenjati zakon da ga uskladimo s direktivama i uredbama Europske unije. To smo dužni, imamo rokove i institute koje moramo prilagoditi. Isto tako, svako otvaranje ZKP-a radi usklađivanja mi koristimo da poboljšamo i efikasnijim učinimo postupak', rekla je Šimundža-Nikolić.

Veljko Miljević ističe da je potpuno novi ZKP trebalo davno napisati.

'Vi ne možete parcijalno mijenjati i ubacivati u neko tkivo koje je bilo zamišljeno nešto što ste u praksi u tom momentu uočili... Apsolutno postoje mogućnosti da se stvori ZKP koji će obrani dati prava koja proizlaze iz međunarodnih pravnih dokumenata i Ustava, a da se ta prava dovedu u sklad s efikasnošću postupka', rekao je Miljević.

Krešimir Škarica kazao je kako zakonodavac, kroz osmu promjenu ZKP-a, šalje poruku da se tolerira pravna nesigurnost.

'Čin promjene zakona generira pravnu nesigurnost. Ukoliko postupak traje razmjerno dugo u odnosu na inkriminaciju, stvara se osjećaj pravne nesigurnosti i samim time dovodi se u pitanje bit samog vođenja postupka', kaže Škarica, dodajući da će novi, ishitreni zakonski propisi stvoriti još veću dozu nesigurnosti, između ostalog i zbog neprihvatljive norme da istražni zatvor može trajati maksimalno do izvršenja kazne. Dakle, teoretski osoba može biti u istražnom zatvoru i 20 godina - time se prejudicira krivnja, a može rezultirati i plaćanjem naknade štete na račun državnog proračuna u slučaju oslobađajućih presuda.

Damir Kos kaže da je točno da odvjetnici koriste zakonski instrumentarij kako bi radili u interesu svog klijenta, i to je njihovo pravo.

'Oni nisu suradnici suda ni tužitelja. To je teza od koje moramo poći. S druge strane, od sudaca i tužitelja, moramo očekivati odgovarajući stručni nivo da bi mogli odgovoriti na zahtjeve odvjetnika i ocijeniti one koji su nedopušteni, reagirati instrumentarijem koji im daje zakon' rekao je Kos, koji ne misli da bi izrada novog zakona donijela bolje rješenje.

Smatra da će posljednja promjena ZKP-a omogućiti da se više ne odugovlači postupak od strane obrane ponovnim zahtijevanjem ispitivanja svjedoka, nego će predsjednik vijeća koji je dovoljno suveren i autoritaran u vođenju postupka to moći presjeći.

Cijelu emisiju Otvoreno možete pogledati ovdje.