S današnjim danom na respiratorima je 118 pacijenata pozitivnih na koronavirus. Kada uzmemo u obzir to da je u hrvatskim bolnicama 867 takvih uređaja, a u cjelokupnom zdravstvenom sustavu njih čak 1168, postavlja se pitanje gdje je problem. Liječnici iz KB-a Dubrava, središnjeg mjesta za liječenje oboljelih od covida, žalili su se na manjak respiratora. Na isto se žalio i varaždinski župan Radimir Čačić. Koliko je onda tih uređaja u Hrvatskoj?

'Na razini 33 akutne bolnice u Hrvatskoj brojimo 867 respiratora. Kada se uzme u obzir cjelokupan sustav zdravstva, dolazimo do brojke od 1168 respiratora, od čega je 945 invazivnih i 223 neinvazivnih', kažu tportalu u Ministarstvu zdravstva.

Oni su raspoređeni u pet kliničkih bolničkih centara, u tri kliničke bolnice, četiri klinike, 21 županijskoj bolnici… Respiratori se nalaze i u šest specijalnih bolnica i kroničnim zdravstvenim ustanovama, u 21 županijskom zavodu za hitnu medicinu te dva u domovima zdravlja. No koliko je respiratora u svakoj od tih bolnica, u Ministarstvu nam ne otkrivaju.

Ispada da nije problem broj respiratora, već njihova raspoređenost jer Hrvatska na sto tisuća stanovnika u prosjeku ima broj respiratora kao i razvijenije zemlje Europske unije. Kako se onda može dogoditi da u KB-u Dubrava nedostaje respiratora? Prema današnjim podacima, 3. studenoga u toj je bolnici za covid bio 71 respirator.

'Planski ćemo se prilagođavati potrebama u Dubravi i povećavati broj respiratora. Nemojmo zaboraviti da je riječ o najmlađoj bolnici u Zagrebu, a koja je optimalno mjesto za respiratorni centar zbog infrastrukture i instalacija. Takve uvjete nemamo nigdje i činimo sve kako bi Klinička bolnica Dubrava funkcionirala u skladu sa svojim mogućnostima', uvjeravaju iz resornog ministarstva.

'Moramo napomenuti da je geografska raspodjela respiratora ujednačena tako da u svakom trenutku možemo odgovoriti na potražnju pojedine bolnice, pa tako i KB-a Dubrava. Isto tako, nijedna zemlja nema nekoliko stotina respiratora u pričuvi, na skladištu. Primjerice, kada bismo unaprijed dostavili KB-u Dubrava 30-ak respiratora, a u tom trenutku se pojavi žarište u Splitu, složit će se da to ne bi bila dobra ideja. Iz tog razloga aktivno vodimo taj proces, iz dana u dan. To je jedina mogućnost odgovora na ovu krizu', pojašnjavaju.

Što se tiče nabavke novih, oni do sada nisu stigli. Ministarstvo je ove godine financiralo dva respiratora za Kliniku za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević te šest uređaja za ventilaciju za KBC Zagreb. No velika tranša trebala bi napokon stići krajem godine, doznajemo. Riječ je o 167 respiratora koji se nabavljaju preko Europske komisije. Ovaj broj je manji od 260 respiratora, čija se kupnja najavljivala u proljeće. Broj respiratora, inače, nije u fokusu samo otkako je ove epidemije. Početkom 2019. zbog teških slučajeva pacijenata zaraženih gripom tražilo se dodatne primjerke.

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u travnju ove godine kazala je da su početkom 2019. morali tražiti dodatne respiratore. 'Morali smo prvi put otkada se itko sjeća i od starijih proširiti našu intenzivnu jedinicu', kazala je te dodala: 'Čak bih se usudila reći da je situacija u nekakvih tri tjedna bila puno teža nego sada i da je bilo puno više pacijenata na respiratoru nego što ih je sad', izjavila je Markotić 24. travnja.

Kriza je bila i u sisačkoj Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić. 'U jednom trenutku imali smo velik broj pacijenata s obostranim upalama pluća te su svi završili na respiratoru. Bilo je čak 12 pacijenata na respiratoru, što je ukupni broj tih uređaja koje imamo u Sisku, te smo hitno od Ministarstva zdravstva zatražili pomoć i stigli su nam respiratori iz Našica i Ogulina', kazao je u siječnju 2019. ravnatelj te bolnice.