Danas postoje tri razine nadležnosti za općine, gradove i županije, a Vlada razmišlja o tome da se definira barem pet razina kako bi se moglo bolje razlikovati male od velikih općina ili pak male od velikih gradova, i to ne samo po veličini ili broju stanovnika, već prije svega prema ekonomskoj snazi i fiskalnom kapacitetu, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić
Dakle, male općine sa slabim fiskalnim mogućnostima zadržale bi najnižu razinu funkcija, kao što je uređenje javne rasvjete i nerazvrstanih cesta, održavanje javnih površina ili uređenje groblja.
'Moglo bi se razmišljati i o tome da takve općine imaju načelnika volontera te da se ukupni troškovi administracije svedu na minimum. Samo veće i fiskalno jače općine, poput jednog Dugopolja, Primoštena, Kanfanara, mogle bi preuzeti financiranje predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja, zbrinjavanja komunalnog otpada ili obavljanja drugih zahtjevnijih komunalnih funkcija', kazao je Grčić za Slobodnu Dalmaciju.
Veće i snažnije jedinice lokalne samouprave preuzele bi i veću odgovornost, a perspektiva bi trebala, pojasnit će Grčić, 'donijeti njihovo povezivanje s manjim jedinicama u provedbi razvojnih projekata, od pripreme prostornih planova i projektne dokumentacije, provedbe javne nabave, za što mali sigurno nemaju dovoljno kapaciteta, pa do zajedničkog nastupa prema financijskim institucijama'.
'Na taj način bi bilo puno lakše odrediti minimalne nadležnosti i odgovornosti u pružanju javnih usluga, s čime bi trebalo uskladiti i minimalni standard u pružanju osnovnih javnih usluga, od predškolskog i školskog odgoja, komunalnih djelatnosti, vatrogasne službe, pa do složenijih funkcija kao što su socijala, zdravstvo i slično', kaže Grčić i dodaje da bi se time smanjili troškovi.
Poznato je da se teritorijalnim ustrojem iz 1992. broj jedinica lokalne samouprave peterostruko uvećao. Prije 1992. postojale su 103 općine, a danas je više od 550 općina i gradova, od kojih velik broj nije u stanju 'pokriti' osnovne financijske potrebe.
Više od polovice općina - ne može bez potpore!
Prije nekoliko godina prosječni izvorni prihod lokalne samouprave po stanovniku iznosio je oko 3.700 kn, a kada se iz toga izuzme Grad Zagreb, koji je značajno iznad prosjeka, ova brojka pada na svega 2.700 kn po osobi! Čak 100 općina i 20 gradića ima izvorne prihode ispod 30 posto prosjeka od 2.700 kn po osobi, a čak 290 općina i 60-ak gradova je ispod 75 posto tog prosjeka i kandidati su za državnu potporu kroz sustav fiskalnog poravnanja, kako bi uopće mogli pružati temeljne javne usluge svojim građanima.
