Izraelci su veliki izvoznici oružja, ali se uvelike oslanjaju na uvezene zrakoplove, navođene bombe i projektile kako bi proveli ono što su stručnjaci opisali kao jednu od najintenzivnijih i najrazornijih zračnih kampanja u novijoj povijesti svijeta.

Aktivisti i neki političari poručuju da bi izvoz oružja trebao biti obustavljen jer Izrael ne čini dovoljno da zaštiti živote civila i osigura da do njih stigne dovoljno humanitarne pomoći.

U petak je Vijeće za ljudska prava UN-a podržalo zabranu prodaje oružja Izraelu. SAD i Njemačka – na koje otpada velika većina izraelskog uvoza oružja – glasale su protiv te odluke. Njemačka je protivljenje opravdala činjenicom da rezolucija ne osuđuje izričito Hamas.

Rat je započeo nakon Hamasova bestijalnog napada na izraelska pogranična naselja 7. listopada 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi, uglavnom civila, prema izraelskim podacima. S druge je strane od tada više od 33.000 ljudi ubijeno u Gazi, a 70 posto od tog broja su djeca i žene, tvrdi ministarstvo zdravlja kojim upravlja Hamas.

Izrael inzistira na tome da njegove snage rade na izbjegavanju civilnih žrtava, optužuje Hamas da namjerno stavlja civile na liniju vatre i tvrdi da nema nikakvih ograničenja u isporuci pomoći Palestincima.

SAD je daleko najveći dobavljač oružja Izraelu. Ta mu je zemlja pomogla da izgradi jednu od tehnološki najsofisticiranijih vojski na svijetu, piše BBC.

Prema Štokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), iz SAD-a je dolazilo 69 posto od ukupnog izraelskog uvoza oružja između 2019. i 2023. godine.

Također, SAD daje 3,8 milijardi dolara godišnje vojne pomoći prema 10-godišnjem sporazumu koji ima cilj omogućiti savezniku da zadrži ono što nazivaju 'kvalitativnom vojnom prednošću' nad susjednim zemljama.

Izrael je iskoristio bespovratna sredstva za financiranje narudžbi F-35, nevidljivog zrakoplova koji se smatra najnaprednijim dosad napravljenim, sa 75 naručenih i preuzetih više od 30 primjeraka. Također je bio prva zemlja osim SAD-a koja je dobila F-35 i prva koja ga je koristila u borbi.

Dio pomoći - 500 milijuna dolara godišnje - izdvaja se za financiranje programa obrane od projektila, uključujući zajednički razvijene sustave Iron Dome, Arrow i David's Sling. Izrael se oslanjao na njih tijekom rata kako bi se obranio od napada raketama, projektilima i bespilotnim letjelicama palestinskih naoružanih skupina u Gazi, kao i drugih naoružanih skupina koje podržava Iran sa sjedištem u Libanonu, Siriji i Iraku.

U danima nakon Hamasova napada 7. listopada, američki predsjednik Joe Biden objavio je da će SAD povećati vojnu pomoć Izraelu.

Od početka rata objavljene su samo dvije američke vojne prodaje oružja Izraelu - jedna za 14.000 komada tenkovskog streljiva u vrijednosti od 106 milijuna dolara, a druga za 147 milijuna dolara komponenti za izradu topničkih granata od 155 milimetara.

Ali američki mediji izvješćuju da je Bidenova administracija tiho provela više od 100 vojnih prodaja oružja Izraelu, od kojih je većina bila ispod iznosa u dolarima za koji bi bilo potrebno službeno obavijestiti Kongres. Te su pošiljke uključivale tisuće komada precizno navođenog streljiva, bombe malog promjera, razarače bunkera i malo oružje.

Međutim u izvješću SIPRI-ja stoji da je, unatoč isporukama, ukupan obujam izraelskog uvoza oružja iz SAD-a u 2023. bio gotovo isti kao u 2022. Posao koji je dovoljno velik da se za njega mora tražiti dozvola Kongresa je prodaja do 50 borbenih zrakoplova F-15, vrijedna 18 milijardi dolara. Kongres još nije odobrio taj dogovor.

Iako bi zrakoplovi trebali biti izgrađeni od nule i ne bi bili odmah isporučeni, očekuje se da će Bidenova Demokratska stranka žestoko raspravljati o toj prodaji, čiji su mnogi predstavnici u Kongresu i pristaše sve zabrinutiji zbog izraelskog ponašanja u Gazi. Senatorica Elizabeth Warren rekla je da je spremna blokirati dogovor i optužila Izrael za 'neselektivno bombardiranje' u Gazi.

Njemačka je sljedeći najveći izvoznik oružja u Izrael s udjelom od 30 posto između 2019. i 2023. godine. Početkom studenog prodaja oružja te europske zemlje Izraelu prošle godine iznosila je 300 milijuna eura - što je 10 puta više u usporedbi s 2022. godinom. Većina tih izvoznih dozvola dodijeljena je nakon napada 7. listopada.

Komponente za sustave protuzračne obrane i komunikacijska oprema činile su najveći dio prodaje, navodi novinska agencija DPA.

Njemački kancelar Olaf Scholz nepokolebljivi je zagovornik prava Izraela na samoobranu i, iako se njegov ton o izraelskim akcijama u Gazi promijenio posljednjih tjedana te je bilo nekih rasprava na tu temu u Njemačkoj, čini se da daljnja prodaja oružja ne dolazi u pitanje.

Italija je treći najveći izvoznik oružja u Izrael, ali činila je samo 0,9 posto izraelskog uvoza između 2019. i 2023. Prodaja je prošle godine iznosila 13,7 milijuna eura, prema nacionalnom statističkom uredu ISTAT.

Od listopada do prosinca odobreno je oko 2,1 milijun eura izvoza, unatoč zakonu koji zabranjuje prodaju oružja zemljama koje ratuju ili za koje se smatra da krše ljudska prava.

Ministar obrane Italije Guido Crosetto rekao je parlamentu prošlog mjeseca da je Italija poštovala postojeće ugovore nakon što ih je provjerila od slučaja do slučaja i osigurala da se 'ne odnose na materijale koji bi se mogli koristiti protiv civila'.

Izvoz oružja iz Ujedinjenog Kraljevstva u Izrael je 'relativno mali', prema britanskoj vladi, i iznosio je samo 49 milijuna eura u 2022. godini. Od 2008. Ujedinjeno Kraljevstvo dodijelilo je Izraelu izvozne dozvole za oružje u ukupnoj vrijednosti od 669 milijuna eura.

Velik dio njih odnosi se na komponente koje se koriste u ratnim zrakoplovima američke proizvodnje koji završe u Izraelu. Ali britanska vlada je pod sve većim pritiskom da obustavi i taj izvoz.

Premijer Rishi Sunak rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo ima 'vrlo pažljiv režim izvoznih dozvola' i da Izrael mora 'djelovati u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom'. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva također priprema procjenu koja će dati savjet o riziku da Izrael prekrši međunarodno pravo u svojim akcijama od početka 2024.

No visoki izvor iz vlade rekao je za BBC da se embargo na oružje Izraelu 'neće dogoditi'.

Kanadska vlada, čija je prodaja oružja Izraelu 2022. bila vrijedna 14,45 milijuna eura, objavila je u siječnju da je obustavila odobravanje novih izlaznih dozvola za oružje dok se ne osigura da se ono koristi u skladu s kanadskim zakonom. Međutim postojeće dozvole ostale su važeće.

Izrael je također izgradio svoju obrambenu industriju uz pomoć SAD-a i sada je rangiran kao deveti najveći izvoznik oružja u svijetu, s fokusom na napredne tehnološke proizvode, a ne na hardver velikih razmjera.

Držao je 2,3 posto udjela u globalnoj prodaji između 2019. i 2023., a prema SIPRI-ju, tri glavna tržišta su mu Indija (37 posto), Filipini (12 posto) i SAD (8,7 posto). Prema podacima izraelskog ministarstva obrane, prodaja je 2022. bila vrijedna 11,58 milijardi eura.

Bespilotne letjelice (UAV) činile su 25 posto tog izvoza, zatim projektili, rakete i sustavi protuzračne obrane (19 posto) te radarski i sustavi za elektroničko ratovanje (13 posto), priopćilo je ministarstvo.

U rujnu, neposredno prije početka rata, Njemačka je s Izraelom sklopila ugovor vrijedan 3,5 milijardi dolara o kupnji sofisticiranog proturaketnog obrambenog sustava Arrow 3 za presretanje balističkih projektila dugog dometa. Dogovor - najveći u povijesti Izraela - morao je odobriti SAD jer su ga zajednički razvili.

U Izraelu se također nalazi veliko američko skladište oružja, postavljeno 1984., kako bi se unaprijed smjestile zalihe za trupe u slučaju regionalnog sukoba, kao i da se omogući brz pristup oružju u hitnim slučajevima.

Pentagon je isporučio oko 300.000 topničkih granata od 155 milimetara iz tih zaliha streljiva u Ukrajinu nakon ruske invazije. Njima se također navodno koristio i Izrael od početka rata u Gazi.