Ministar pravosuđa Ivan Šimonović objasnio je kako je svrha predstavljanja da međunarodna zajednica dobije uvid u ono što se radi u reformi pravosuđa te dokle se došlo u pripremama za udovoljavanje standarada Europske unije, a s druge strane - to je prilika da strani predstavnici prepoznaju projekte u čijoj realizaciji mogu i žele pomoći sa stručnjacima ili financijskim sredstvima.

'U vremenima krize i recesije takva je pomoć još dragocjenija, ali je do nje i teže doći i upravo zato sredstva se moraju utrošiti na projekte koji su najspremniji, najkvalitetniji i koji daju najveći učinak. Očekujemo da netko za njih pokaže interes', poručio je Šimonović predstavnicima veleposlanstava država članica Europske unije, SAD-a, Kanade, Australije i Japana te Europske komisije, Svjetske banke, UN-a i OESS-a.

Po Šimonovićevim riječima, osnovni ciljevi reforme pravosuđa su da pravda bude brža i učinkovitija, nepristrana i svima dostupna, a to bi se trebalo ostvariti realiziranjem 50-ak konkretnih projekata koji bi trebali riješiti osam ključnih zadataka. Prvi od njih je jačanje kapaciteta Ministarstva pravosuđa, ponajprije s kadrovima kojih nedostaje, a drugi je racionalizacija mreže sudova čiji bi se broj trebao smanjiti za 40 posto. Ministar je podsjetio da je broj sudova već smanjen jer su neki, kako je rekao, 'spojeni formalno, ali ne i fizički', za što je potreban novac.

Nužno je i ubrzati sudske postupke, zbog čega su već izmijenjeni mnogi zakoni, no, kako je rekao, to je nedovoljno bez informatizacije i razvijanja sustava nadzora, za što je također potreban novac. Smanjenje broja zaostalih predmeta i osuvremenjivanje kaznenog sustava također su zadaci na kojima se radi. Ministar je podsjetio da je na tom području ustrojena "uskočka vertikala" i donesen novi Zakon o kaznenom postupku za čiju je kvalitetnu primjenu nužna dodatna edukacija policajaca, tužitelja i sudaca, koja također iziskuje novac.

Ministar je od stranih predstavnika zatražio pomoć i za unaprjeđivanje zatvorskog sustava, ponajprije izgradnju novih kapaciteta, za što je potrebno i najviše novca, gotovo 12 milijuna eura. Dodao je da će se broj zatvorenika u prenapučenim zatvorima 'pokušati smanjiti uvođenjem alternativnih sankcija i probacije'.

Transparentan izbor sudaca i državnih odvjetnika na temelju objektivnih kriterija nužan je za ostvarivanje 'nepristrane pravde' kao jednog od osnovnih ciljeva reforme, rekao je ministar te dodao da je posljednji od osam zadataka koje treba riješiti da pravda bude svima dostupna bez obzira na socijalno ili imovinsko stanje. Pritom je istaknuo da je već uspostavljen sustav besplatne pravne pomoći koji će se uskoro preispitati kako bi se vidjelo može li se on poboljšati.
Zahvalivši na kraju na dosadašnjoj pomoći, ministar je strane predstavnike pozvao da i dalje pomognu reformu hrvatskog pravosuđa.

Predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin istaknuo je pak da je broj neriješenih predmeta pao ispod 900.000 i da je stanje s kaznenim predmetima gotovo sređeno. Kao najteži zadatak reforme naveo je promjenu svijesti i mentaliteta sudaca, koji su s jedne strane pod velikim opterećenjem zbog broja predmeta, a s druge strane pod stalnim kritikama medija koji stvaraju pogrešan dojam da suci i sudovi loše rade.