Upravo zbog načina na koji se nosio s predratnim situacijama 1991. godine, Centar za mirovne studije, kako je objasnio Gordan Bosanac, prepoznao je 'u liku i djelu Josipa Reihl-Kira simboliku mirotvorstva': 'Bio je iznimno otvorena osoba koja je probleme pokušala riješiti pregovorima jer je na njih išao bez oružja što govori da je vjerovao u ideju nenasilja te je s ljudima koje je okupio oko sebe pokušavao dovesti mir na ove prostore, u čemu, nažalost, nije uspio plativši to vlastitim životom'.

U Centru za mirovne studije smatraju kako poruke i način kako je Reihl-Kir radio danas treba njegovati jer je to pravi put da se izbjegne nasilje, a Bosanac je izrazio zadovoljstvo što su obilježavanje  godišnjice smrti Reihl Kira prvi put poduprli Grad Osijek i gradonačelnik.

Načelnik Josip Reihl-Kir ubijen je na nadzornoj točki hrvatske policije kad se uputio na pregovore s pobunjenim Srbima u Tenji, a uz njega su ubijeni i potpredsjednik osječkoga Izvršnog vijeća Goran Zobundžija i vijećnik Milan Knežević. Preživio je samo predsjednik tenjske Mjesne zajednice Mirko Tubić, koji je teško ranjen.

Okrivljenik za to ubojstvo - pričuvni pripadnik MUP-a Antun Gudelj, nakon što je u odsutnosti osuđen te primjenom Zakona o općem oprostu aboliran, pravomoćno je u svibnju 2009. godine, nakon ponovljenog suđenja, osuđen na 20 godina zatvora

Svaka godina koja se niže sve je bolnija, kazala je Jadranka Reihl-Kir kazavši kako se boji da nalogodavci koji su naručili ubojstvo i ubili njezina muža nikada neće biti privedeni pravdi. Podsjetila je pritom da je državi trebalo 17 godina da čovjeka koji je priznao ubojstvo, privede licu pravde što je sramotno za državu koja se smatra uređenom.