Nakon što su početkom godine predsjednici svih republika bivše SFRJ (osim Slovenije) odredili osobne izaslanike koji će raditi unutar međunarodne skupine REKOM – Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima, prošlog je tjedna održan i njihov prvi sastanak
Kako su prenijeli u izvješću za medije, ovo je svojevrsna priprema za sastanak koji će uslijediti krajem listopada 2013. koji će biti posvećen detaljnoj pravnoj analizi članaka Statuta REKOM-a.
Na ovom, prvom sastanku službene Regionalne stručne grupe za REKOM, sudjelovala je tako prof. dr. Zlata Đurđević, izaslanica predsjednika Hrvatske; prof. dr. Sonja Tomović-Šundić, izaslanica predsjednika Crne Gore; pravni savjetnik Selim Selimi, izaslanik predsjednice Kosova; dogradonačelnik Sarajeva Aljoša Čampara, izaslanik člana Predsjedništva BiH; oficir za vezu s Haškim tribunalom, Goran Mihaljević, izaslanik člana Predsjedništva BiH, i sudac Siniša Važić, izaslanik predsjednika Srbije. Na sastanku su sudjelovali i javni zagovarači Inicijative REKOM, redom ugledne osobe iz javnog, kulturnog, znanstvenog i medijskog svijeta.
Ocijenjeno je kako je Inicijativa REKOM jedinstvena u međunarodnom sudskom sustavu i traženju mira, jer omogućuje da više država koje su bile u sukobu zajednički nađu rješenje koje će priznati i ispraviti ratne nepravde. Na tom tragu su usuglašene i dvije točke dnevnog reda nadolazećeg sastanka, a radi se o 13. I 14. točki Prijedloga Statuta REKOM-a kojima su službeni izaslanici dali punu podršku. Prema mišljenju izaslanika postoje pitanja, kao što je sudbina nestalih, reparacije, koja se ne mogu riješiti unutar jedne države.
'Regionalna komisija je bolji okvir, ima veći potencijal', smatraju oni. Posebno su istaknuli neovisnost komisije koju omogućuje njezin regionalni karakter, što je čini jačim instrumentom u odnosu na lokalne mehanizme u otkrivanju istine o tome što se dogodilo u prošlosti. Također, na sastanku se apeliralo kako na Boruta Pahora, tako i na člana Predsjedništva BiH, Nebojšu Radmanovića, da se pridruže u izgradnji službenog regionalnog mehanizma za ustanovljenje činjenica o tome što se dogodilo u ratovima na teritoriju nekadašnje SFRJ.
Pod točkom 13. Statuta REKOM-a određeni su njegovi ciljevi, dok su točkom 14. određeni zadaci Komisije. Ciljevi se svode na utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ u razdoblju od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. te priznavanju nepravde nanesene žrtvama u cilju izgradnje kulture solidarnosti i suosjećanja među narodima na ovim prostorima. Uz, naravno, obeštećenje žrtava.
Zadaci Komisije, točka 14, mogu se svesti na zajednički nazivnik – to je prikupljanje što iscrpnijih podataka o počinjenim zločinima i njihovim žrtvama. Usto, naglasak su stavili i na preporučivanje mjera koje se odnose na sprečavanje ponavljanja kršenja ljudskih prava, kao i prava na reparacije za žrtve.
