S obzirom na učestalost tužbi za klevetu oko plagijata i aktualnu moć ministra Barišića, o ovoj temi rijetko tko otvoreno govori u javnosti. Dok studenti zbog ove situacije najavljuju mogućnost blokade nastave na Hrvatskim studijima, zaštićen saborskim imunitetom oglasio se SDP-ov zastupnik Bojan Glavašević.

'Na Odsjeku za filozofiju (Hrvatskih studija, op. a.) radilo je i još uvijek radi osam prosječno najcitiranijih filozofa u RH. Zbog čega nije ukinuta filozofija na Filozofskom fakultetu ili na Fakultetu družbe Isusove? Sasvim slučajno, a možda i ne, upravo je s filozofije na Hrvatskim studijima u Augsburg poslana prijava za plagijat Pave Barišića. Smatramo da u ovom slučaju postoji velika vjerojatnost da je ovdje riječ zapravo o odmazdi', kazao je Glavašević, podsjećajući na to da su Hrvatski studiji najbolje ocijenjeno visoko učilište za društvene i humanističke znanosti u Hrvatskoj.

Istini za volju, prijavu u Augsburg poslali su znanstvenici Ivan Đikić i Jure Zovko, a zaposlenici Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija prije šest godina prijavili su ministra Barišića za plagiranje, kao i prorektora Antu Čovića za autoplagiranje i lažno predstavljanje svojih znanstvenih radova.

Žestokim priopćenjem o 'demonstraciji sile' oglasila se i Hrvatska narodna stranka (HNS), poručivši da 'cijela situacija miriši na osvetu ministra Barišića, dokazanog plagijatora budući da na tom odsjeku rade profesori koji su digli svoj glas protiv njega'.

'Situacija na Hrvatskim studijima opasno sliči na odmazdu koja još nije viđena u novijoj hrvatskoj povijesti', upozorili su iz HNS-a, pozivajući Titanik Vladu da 'ne dopušta demonstraciju sile čovjeka koji je odavno trebao napustiti Banske dvore'.

Tomislav Bracanović, jedan od četiri profesora filozofije s Hrvatskih studija koji su inicijalno prijavili ministra Barišića Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kaže da je 'nemoguće da osobni animoziteti nisu igrali ulogu'. U razgovoru za tportal upozorava na nekoliko nelogičnosti iz odluke Senata. Njome je ujedno odbijen siječanjski prijedlog privremenog Znanstveno-nastavno vijeća Hrvatskih studija da se za preddiplomski studij Filozofije omogući 15 upisnih mjesta. Za takav prijedlog glasovao je čak i imenovani ravnatelj Hrvatskih studija Mario Grčević, isti onaj koji je na sjednici Senata, nakon mjesec i pol dana, pokopao 'vlastiti' studij filozofije.

Bracanović kaže da on i njegovi kolege od Uprave Hrvatskih studija nisu osobno dobili nikakvu službenu obavijest o recentnim promjenama. Od dolaska nove Uprave posve su isključeni iz privremenog Znanstveno-nastavnog vijeća, iako je godinama svaki odjel Hrvatskih studija imao svoje predstavnike u tom tijelu, kao što je to slučaj, kaže, i na svim ostalim fakultetima. O odluci Senata, usput budi rečeno, nije bio obaviješten ni Danijel Labaš, član Uprave Hrvatskih studija, koji je zbog izigravanja odluke Vijeća i zato što smatra da je ukidanje studija filozofije izrazito loše za tu instituciju podnio ostavku na funkciju povjerenika za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju.

Što će biti s profesorima na studiju filozofije? 'Čuli smo da je rektor Boras izjavio da će sve biti u redu, da ćemo biti raspodijeljeni na druge odjele. Bilo bi dobro da kažu kako su to zamislili, kako će i gdje točno prebacivati ljude koji su u zvanje izabrani u filozofiji. Na povijest, psihologiju, sociologiju? Mislim da je to jedna obična floskula, da se ljudi ne bi bunili još jače', kaže Bracanović.

On podsjeća da tri studija filozofije postoje na Sveučilištu u Zagrebu od 1993. godine, kad je pokrenut takav studij na Hrvatskim studijima, gdje je bio uključen i studij filozofije Filozofskog Fakulteta družbe Isusove. Među pokretačima Hrvatskih studija bili su aktualni prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović, ministar Pavo Barišić i član Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa, znanstveno-nastavnog profila i ustroja Hrvatskih studija Mislav Ježić. Čović je bio prvi voditelj Hrvatskih studija, Barišić je bio Čovićev zamjenik, a Ježić član kolegija studija.

Studij filozofije na današnjem Filozofskom fakultetu družbe Isusove bio je pod kapom Hrvatskih studija više od dva desetljeća, a oba studija istovremeno su uvedena na Sveučilište. Umjesto da se istovremeno rješava i njihov status, filozofija na Družbi Isusovoj izdvojila se prije godinu i pol dana u samostalni studij, višestruko manji i uz dosta lošije rezultate od studija filozofije na Hrvatskim studijima.

'Ljudi koji danas tvrde da naš Odsjek predstavlja tripliciranje studija, sami su triplicirali studije filozofije 1993./1994. Tada su sami u službenim dokumentima HS isticali da treći, isusovački studij filozofije dodaju postojećim studijima 'na temelju koncepcijske srodnosti' i 'radi programskog obogaćivanja'. Dakle, kada su oni vodili HS, 'koncepcijska srodnost' im je bila argument za dodavanje isusovačkog studija, a danas, kada oni više ne vode HS, ta ista 'koncepcijska srodnost' im je razlog za ukidanje našeg studija', dijagnosticira Bracanović.

'Nikoga očito ne zanimaju objektivni kriteriji. Naš odsjek ima bolje objektivne pokazatelje kvalitete od ostalih odsjeka u Zagrebu. Ne samo po citiranosti znanstvenih radova, nego i po konferencijama s uglednim međunarodnim predavačima, gostujućim profesorima, nastavi na engleskome jeziku, međunarodnoj suradnji, izdavanju udžbenika i pomoćne literature. Zašto se onda ukida upravo nas?' pita Bracanović. 

Za usporedbu, koju je proveo portal Srednja.hr, studij filozofije Filozofskog fakulteta Družbe Isusove ima prosječno 9,4 citata po zaposlenom nastavniku, na Filozofskom fakultetu po 27,7 citata, dok se nastavnici filozofije Hrvatskih studija, njih svega osam zaposlenih, mogu podičiti s prosječno 42,9 citata po nastavniku.

'Od početka 90-ih, kada su osnovani, Hrvatski studiji bili su pod stalnom paskom i puno strože procjenjivani nego drugi. Navikli smo se stoga da moramo biti jako dobri i poštovati sva pravila, što je urodilo time da smo u reakreditaciji 2014. bili najbolje ocijenjeni. Čovjek se pita, čemu sve to, što znači najbolja ocjena, sam postupak reakreditacije, posjeti inozemnih povjerenstva za ocjenu, evaluacija AZVO-a – kada rektor ili prorektor mogu samo pucnuti prstom i sve izbrisati', kaže Bracanović.

Prisjeća se kako su Čović i Barišić sredinom 90-ih godina, kada je njih ondašnji rektor Marijan Šunjić smijenio s vodećih pozicija na Hrvatskim studijima, išli do Ustavnog suda ne bi li osporili tu odluku, ali nisu uspjeli. Bracanović se pita i zašto je rektor Damir Boras odluku o sudbini Hrvatskih studijima povjerio ljudima koji imaju povijest vrlo ozbiljnih sukoba s tom institucijom, kao i povijest sudskih procesa s njezinim zaposlenicima?

U međuvremenu, rektor Boras izjavio je da on 'nema pojma o ukidanju studija filozofije' i da nitko na Hrvatskim studijima neće ostati bez posla. Oglasio se i pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević, kojega nisu izabrali djelatnici Hrvatskih studija već ga je imenovao rektor Boras, najavivši da će se 'novi studijski program izvoditi na reformiranom Odsjeku za filozofiju' i da će se 'razviti tako da bude u skladu s misijom Hrvatskih studija te da će uključivati filozofsku tradiciju i baštinu kakva se stoljećima ostvarivala na hrvatskom kulturnom prostoru'. Članovi Odsjeka za filozofiju promptno su reagirali, analizirajući Grčevićevu ulogu u upokojivanju studija filozofije i upozoravajući da navedene sintagme izazivaju čuđenje i zabrinutost nastavnika i studenata, tim više što je postojeći studijski program filozofije u savršenom skladu s misijom Hrvatskih studija, 'pa je potpuno nejasno zašto ga je trebalo ukinuti'.

Brinu li za svoju budućnost? Profesor Bracanović odgovara da razloga za brigu itekako ima, a pogotovo za brigu oko toga što će biti sa studentima, njih oko 180 na preddiplomskom studiju filozofije. Oni koji su ove godine upisali preddiplomski studij morali bi moći završiti započeti program u iduće dvije godine. Studentima na diplomskom studiju ostaje jedna godina, a tu je još i oko 35 studenata na doktoratu iz filozofije.

'Hoće li preddiplomski studij doista trajati još dvije godine ili će nova uprava i to skratiti, pa će možda poslati studente da slušaju neke predmete drugdje, to ne znam. Što će sa studentima koji upišu godinu ili dvije pauze zbog bolesti ili trudnoće? Hoće li i njima dati da završe studij prema sadašnjim uvjetima, kao što obećavaju? Studenti su silno zabrinuti i ljuti. To je loša reklama za njihove diplome, ali i za sve ostale smjerove na Hrvatskim studijima. Pitaju me što će biti, ja im ne mogu ništa odgovoriti, a uprava šuti', kaže Bracanović. 

Na preddiplomskim studijima trenutačno studira oko 180 studenata, na diplomskom njih oko 35 do 40. Temeljem molbe pročelnika Grčevića, 15 upisnih mjesta predviđenih za preddiplomski studij filozofije prenamijenjeno je u mjesta za pripadnike hrvatske dijaspore, s argumentom da se time želi internacionalizirati Hrvatske studije. Bracanović napominje da je upravo Odsjek za filozofiju prednjačio po broju međunarodnih kontakata, gostovanja i Erasmusa, sporazuma preko kojih su njihovi studenti odlazili u inozemstvo, a na Hrvatske studije stizali studenti iz drugih zemalja.

Kako doživljava prozivke da su profesori koji su prijavili ministra Barišića za (auto)plagijat nekakvi ultraljevičari, anarhisti i jugonostalgičari?

'Nitko od nas nije član nijedne političke stranke, a po političkim uvjerenjima krajnje smo raznoliki i ne nosimo ih istaknute na rukavu. Ova situacija, međutim, nema nikakve veze s državnom politikom ili ideološkim uvjerenjima, nego s akademskom politikom i interesnim skupinama kojima akademske institucije, nažalost, služe kao poligoni za ostvarivanje krajnje privatnih interesa', zaključuje Bracanović.