Izborni zakon donesen je na Dodikov poticaj kao odgovor na nametanje tehničkih izmjena izbornog zakona BiH za kojima je u ožujku posegnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Spornim zakonom sve ovlasti za provedbu izbora oduzimaju se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (SIP) i prenose na entitetsko izborno povjerenstvo, a glasovima vladajuće većine usvojena je i odredba po kojoj mandati ubuduće ne bi pripadali pojedincu koji ih osvoji nego političkoj stranci na čijoj su listi izabrani.

Na taj se način uvodi čvrsta stranačka stega jer parlamentarni zastupnici tijekom mandata više ne bi mogli mijenjati stranke. Malo je vjerojatno da bi zakon mogao stupiti na snagu do provedbe lokalnih izbora planiranih za listopad jer ga treba potvrditi i Vijeće naroda RS a izgledno je i kako će o njemu u konačnici odlučivati Ustavni sud BiH. Iz oporbe su odmah upozorili kako će taj zakon biti nemoguće provesti a legitimitet izbora koji bi se po njemu organizirali ne bi nitko priznao.

"Tko će nam dati legitimitet izbora? Okruženi smo NATO-om, igramo se vatrom", kazao je tijekom rasprave u parlamentu Ognjen Bodiroga iz oporbene Srpske demokratske stranke (SDS). Uz izborni doneseni su i zakoni o imunitetu koji jamče zaštitu od kaznenog progona svim dužnosnicima u RS-u, kao i novi zakon o referendumu po kojemu će takva izjašnjavanja u RS-u ubuduće biti organizirana tako da su važeća koliko god na njih birača izađe a za predložene odluke glasa njih polovica.

Uz to je izmijenjen i zakon o radu kako bi se pogodovalo dužnosnicima pod sankcijama. Takvima koji su po pravilu pod američkim sankcijama poput Dodika sada je omogućeno da plaće primaju u gotovini a ne isključivo preko računa koje im banke po pravilu zatvaraju. OESS koji nadzire provedbu izbora u BiH odmah se oglasio osudivši donošenje izbornog zakona na razini RS.

U zajedničkoj izjavi koju potpisuju Ian Borg, predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih poslova Malte te glavna tajnica te organizacije Helga Maria Schmid, istaknuto je kako se time krši ustavni poredak BiH kao i daytonski sporazum te potkopavaju dostignuća u provedbi ključnih reformi i ugrožava nedavni napredak u zemlji na njenom europskom putu.

"Retorika i akcije koje izazivaju podjele ugrožavaju stabilnost i štete demokratskim pravima građana. Apeliramo na Narodnu skupštinu RS da povuče usvojeni izborni zakon usvojen i poziva sve političke lidere u BiH da rade konstruktivno na razini državnih institucija uz fokusiranje na provedbu neophodnih reformi u interesu svih građana", stoji u izjavi.

Europska unija posebnom je izjavom još u četvrtak upozorila vlasti u RS kako bi donošenjem zakona prekršili ustav države i doveli u pitanje daljnji proces europskih integracija.