Što ne bi trebalo čuditi s obzirom na to da su u tom dokumentu na 110 stranica navedene beskrajne nepravilnosti i kršenja zakona: od organizacije, preko sustava javne nabave, do vođenja dvostrukih knjiga i u najmanju ruku aljkavog trošenja novca za putne naloge. Većina problema uočena je još u nalazu Državne revizije iz 2009., ali još uvijek nije otklonjena pa su revizori iz BDO-a na dva mjesta doslovno napisali da bi se 'zbog kontinuiranog neotklanjanja nepravilnosti trebalo zatražiti obrazloženje odgovornih osoba'.

To se prije svega odnosi na bivšeg rektora Ivana Pavića, koji je prije nekoliko mjeseci predao dužnost Šimunu Anđelinoviću (HDZ) nakon čak tri odrađena mandata, što je također godinama bilo sporno jer zakoni predviđaju da se rektorom može biti u najviše dva mandata.

Nakon pročitanog izvješća revizora, koje tportal posjeduje, ostaje dojam da na Splitskom sveučilištu vlada potpuni organizacijski i financijski kaos: ne postoje ni osnovni dokumenti poput pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu i rasporedu radnih mjesta, pa i u Senatu sjede predstavnici institucija koje, recimo, više ni ne postoje.

Ne postoji ni pravilnik o financijskom poslovanju, nema osobe koja bi bila zadužena za financijsko upravljanje i kontrolu, kao ni nekoga tko bi pratio eventualne nepravilnosti ili prevare. Nema ni unutarnje revizije, ni popisa imovine. I sve ove probleme Sveučilište je trebalo riješiti u protekle četiri godine, no nije to napravilo, premda je broj zaposlenih u Rektoratu u tom razdoblju povećan za fascinantnih šezdesetak posto, s 22 na 36. Na plaće se ondje - kao i u cijelom Sveučilištu - troši oko 50 posto prihoda.

Oči bode detalj da u punih 11 godina vrh splitske akademske zajednice nije uspio uskladiti poslovne knjige kako je to zakonom predviđeno: nakon što je, naime, bivše Veleučilište pripojeno Sveučilištu i preimenovano u stručne studije, još i danas se knjige vode odvojeno, kao da se radi o dvije različite pravne osobe. Na koncu procesa se one nekako usklade, no revizori su jasno i glasno primijetili velike neusklađenosti i zaključili, stručnim rječnikom rečeno, da se time 'dovodi u pitanje istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja'.

Ima i nešto razumljivijih zaključaka: recimo da ne postoji kriterij po kojemu je odabrana banka u kojoj Sveučilište oročava višak novca (17,5 milijuna kuna u posljednje tri godine), a posebna su priča službena putovanja na koje ova institucija - dakle, bez samih fakulteta - godišnje troši oko 800 tisuća kuna.

Često se ne zna ni razlog putovanja, ni planirani iznos troškova, niti se izvještaji podnose u roku, a nema ni baze u kojoj bi se mogli proučiti rezultati. Nije precizirano u kakvim hotelima se može odsjedati. Kako je revizija primijetila, 'svrha putovanja često nije u korelaciji s poslovnim ciljevima Sveučilišta'. Prevedeno - putovalo se bez veze.

Javna nabava je pak posebna priča: ne postoje služba zadužena za to, niti pravilnik po kojemu bi se moglo raditi, pa se usluge, materijal i radovi nabavljaju mimo plana i bez predviđenog novca. Za nekoliko njih iznad 500 tisuća kuna bivši rektor Pavić nije dobio ni odobrenje Senata, poput kupnje školskog namještaja od milijun i pol kuna ili računala za 600 tisuća kuna. Izdvojeno poglavlje je priča o zgradi 'tri fakulteta', na kojoj je dovršeno preko 98 posto radova no ona već pet godina čeka useljenje. Investicija je vođena mimo pravila struke, revizori su primijetili 'značajne propuste i nepravilnosti' zbog kojih su nastali gubici i štete, pa se preporuča 'postavljanje pitanja odgovornosti'.

Na intelektualne usluge se u prosjeku potroši čak 8,5 milijuna kuna godišnje, a na reprezentaciju 500 tisuća, no poseban je kuriozitet činjenica da Sveučilište nema praksu zaključivanja ugovora sa studentima, kao ni fakturiranja njihovih školarina.

Novi rektor Šimun Anđelinović, koji je odlučio sakriti izvještaj od javnosti, očito će imati prilično puno posla. Možda je već zauzet 'otklanjanjem nepravilnosti' pa se stoga nije odazvao pozivima tportala.