Novo izvješće sugerira da bi Švicarska trebala preispitati svoju 500 godina dugu neutralnost i više surađivati s EU-om i NATO-om. Razlog: Putin, oružje, ali i ono što je Švicarcima najdraže – novac
Prije nekoliko dana predstavljeno je izvješće švicarskih stručnjaka s preporukama za poboljšanje sigurnosti njihove nacije. Izvješće, koje je naručilo ministarstvo obrane, sugerira da bi Švicarska nakon više od 500 godina neutralnosti trebala raditi s EU-om i NATO-om na 'zajedničkim obrambenim sposobnostima'.
'Od ruskog napada na Ukrajinu neutralnost je ponovno postala predmet političkih rasprava, kako u našoj zemlji, tako i u inozemstvu. Raste pritisak na Švicarsku da se izjasni po tom pitanju, pišu u izvješću švicarski diplomati, visoki dužnosnici, bivši čelnik švicarske vojske, kao i bivši ravnatelj Minhenske sigurnosne konferencije Wolfgang Ischinger, pozivajući na reviziju politike neutralnosti 's fokusom na njezinu sigurnosnu funkciju i fleksibilniju primjenu'.
Potrebu za revizijom politike neutralnosti stručnjaci između ostalog opravdavaju njezinim negativnim učinkom na prodaju oružja, ali i potrebom za većom sigurnosti zemlje koja se nalazi između dva bloka.
Potencijalni politički preokret jedan je u nizu pokazatelja toga kako i u kojoj mjeri ruska invazija na Ukrajinu mijenja europski sigurnosni krajolik. Podsjetimo, i Švedska i Finska su zbog agresije na Ukrajinu odustale od svoje politike neutralnosti i pridružile se NATO-u.
Izvoz oružja
Prošle godine švicarski je izvoz oružja pao za 27 posto u odnosu na godinu ranije, što zbog strogih odredbi o njegovom izvozu, što zbog utjecaja obustave kupovine sustava za protuzračnu obranu Katra, piše Politico.
U izvješću se navodi da se većina članova panela izjasnila za ukidanje zabrane iz 1998. na izvoz oružja u zemlje u ratu. Ovaj zakon ranije je izazvao komplikacije za države EU-a koje su željele opskrbiti Ukrajinu oružjem s dijelovima švicarske proizvodnje, što je negativno utjecalo na odnose Švicarske sa susjednim zemljama, navodi se u izvješću.
Podsjetimo, mjesecima je Švicarska bila pod pritiskom drugih zemalja jer je odbijala poslati svoj višak tenkova Leopard u Njemačku kako bi zamijenili one koje su Nijemci poslali u Ukrajinu. Usto, odbijanje Švicarske da dopusti slanje streljiva domaće proizvodnje iz njemačkih zaliha u Ukrajinu naposljetku je pomoglo njemačkom proizvođaču oružja Rheinmetallu da poveća njegovu proizvodnju u domovini.
Stručnjaci u izvješću pozivaju i da se budžet za obranu zemlje poveća s 0,76 posto BDP-a na jedan posto do 2030. Švicarska trenutno na obranu troši daleko manje od bilo koje članice NATO-a, osim Islanda, koji nema vojsku.
Čeka li Švicarsku 'eksplozija' na političkoj sceni?
Izvješće ekspertne skupine izazvalo je brojne kontroverze i prije nego što je ugledalo svjetlo dana. Njegovi kritičari tvrdili su da je ministrica obrane Viola Amherd formirala ekspertnu skupinu pozivajući redom samo stručnjake koji su protiv neutralnosti.
U četvrtak je opozicijska stranka Švicarska narodna partija (SVP) ponovo osudila izvještaj, rekavši da je 'politički jednostrana' komisija, koja stoji iza njega, pokazala 'nepoštovanje ustavom zagarantirane trajne neutralnosti zemlje'. Amherd je već na meti kritika zbog sve veće bliskosti sa zemljama NATO-a.
'Javna je tajna to da Amherd želi uništiti švicarsku neutralnost i baciti se u zagrljaj NATO-a i EU-a', navodi se u priopćenju SVP-a.
'Izvješće jasno pokazuje da je Švicarska zapadna zemlja i stoga podržava zapadne vrijednosti', rekao je Jean-Marc Rickli, voditelj odjela za globalne i nove rizike Ženevskog centra za sigurnosnu politiku.
Međutim 'pozivi na pojačanu vojnu suradnju s NATO-om i EU-om vrlo će vjerojatno potaknuti brojne rasprave u Švicarskoj', dodao je, složivši se s ocjenama da bi izvješće moglo izazvati 'eksplozije' na tamošnjoj političkoj sceni.
Treba naglasiti da stručnjaci u njemu ne predlažu da Švicarska u potpunosti odustane od neutralnosti i pridruži se NATO-u, ali pozivaju na dublje veze s vojnim savezom i EU-om na zajedničkoj obuci, obrani od balističkih projektila te bilateralnim i multilateralnim vježbama.
Iako je malo vjerojatno da će Švicarska biti napadnuta, već je meta hibridnog ratovanja, uključujući dezinformacije, špijunažu i kibernetičke napade, navodi se u izvješću.
Podsjetimo, unatoč tome što nije članica EU-a ili NATO-a, Švicarska se pridružila gotovo svim zapadnim sankcijama uvedenim Rusiji zbog sukoba u Ukrajini i zamrznula je milijarde dolara vrijednu imovinu Moskve. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov početkom 2024. rekao je da Moskva zbog toga Švicarsku više ne smatra neutralnom zemljom.