Sustav ATLAS predstavljen je sredinom rujna u Melbourneu na izložbi australskih kopnenih snaga. Proizvođač ga opisuje kao isplativo i modularno besposadno kopneno vozilo (UGV) u osovinskoj konfiguraciji 8x8. U BAE Systems navode da je vozilo dizajnirano kako bi se uklapala u proizvođačevu viziju budućeg bojnog polja koje će, kako ističu, uključivati mješavinu autonomnih, poluautonomnih i timova ljudi i strojeva, stvarajući borbenu masu i uklanjajući vojnike iz mnogih najopasnijih zadaća.

Dodavanjem kopnenim snagama besposadnih platformi poput ATLAS-a, Australci tvrde da će budući korisnici ne samo sačuvati ljudske živote, već i smanjiti ukupne troškove korištenja, budući da će vozilo biti jeftinije za nabavu i rad. Istovremeno, dizajneri ATLAS zamišljaju kao dodatak platformama s posadom poput tenkova i borbenih vozila pješaštva.

Kako prenose brojni obrambeni portali, temeljna načela dizajna ATLAS-a uključuju modularnost tako da se vozilo može prilagoditi za različite misije i nadograditi tijekom svojeg radnog vijeka. Analitičari ističu da je najznačajniji detalj platforme onaj koji ukazuje na njegovu sposobnost u autonomnim operacijama. Prema dizajnerskom konceptu, ATLAS će moći izbjegavati razne prepreke, planirati rute kretanja i samostalno donositi taktičke odluke. Ipak, te taktičke odluke neće uključivati upravljanje naoružanjem.

Kako je pojasnio Andrew Gresham, direktor isporuke u BAE Systems Australia, tvrtka je razvila vozilo kako bi vojnicima dala prednost na modernom bojnom polju. ''To je rezultiralo autonomnom platformom koja je obavljati dosadne, prljave i opasne zadaće kakve se očekuju u borbenom okruženju'', rekao je.

Zajedničko djelovanje topa dokazanog u Ukrajini i moćnog minobacača

Pojedini obrambeni portali navode kako su prvi sustavi ATLAS već isporučeni australskoj vojsci, kao i da je australsko ministarstvo obrane entuzijastični zagovornik sustava bez posade, posebno u zračnom okruženju, ali sve više i na moru. Prema ocjenama analitičara, australska podružnica BAE Systems sada pokušava iskoristiti interes za nove tehnologije u grani kopnenog ratovanja.

Glavno naoružanje premijerno predstavljenog votila je Vantage automatizirani kupolni sustav (ATS), kojeg BAE Systems predstavlja kao lagano, visokoautomatizirano i pristupačno oružje u obliku niskoprofilnog topa M242 Bushmaster kalibra 25 milimetara. Vantage je posebno dizajniran za korištenje na besposadnim platformama, a njegova integracija u ATLAS čini to vozilo izuzetno otpornim i prikladnim za jurišne misije.

Prema navodima proizvođača, Bushmasterov top ima učinkovit domet od 4 kilometara, što znači da će biti u stanju suprotstaviti se borbenim vozilima pješaštva, iako je rat u Ukrajini već dokazao da taj tip topa može biti učinkovit i protiv tenkova.

Potpuno stabilizirani top ima dvostruki sustav punjenja streljiva, s kapacitetom gotovog streljiva od 260 granata. Dvije odvojene vrste streljiva, poput protuoklopnog i visokoeksplozivnog, mogu se puniti i mijenjati zahvaljujući dvostrukom sustavu dodavanja. Ostale ofenzivnije uloge predviđene za vozilo uključuju protudronovske zadaće i pružanje neizravne vatrene potpore korištenjem automatiziranog minobacačkog sustava kalibra 120 milimetara.

Multiplikator snaga na terenu

Tvrdi se kako konfiguracija kotača 8×8 pruža dobru ravnotežu brzine i mobilnosti na cesti i izvan nje, a istovremeno osigurava da je vozilo lako prenosivo transportnim avionima i helikopterima te desantnim čamcima. Dimenzije vozila prilagođene su tako da stanu unutar standardnog ISO kontejnera dužine 6,1, širine 2,4 i visine 2,6 metara. Nakon što bude borbeno raspoređen, očekuje se da će ATLAS preuzeti različite uloge, kako u samostalnom kapacitetu, poput gore spomenutih jurišnih misija, ali prvenstveno kao podrška platformama s posadom. Na taj bi način ATLAS trebao djelovati kao multiplikator snaga, uključujući potporu drugim borbenim vozilima na bojnom polju prijevozom streljiva, goriva, rezervnih dijelova i drugih zaliha.

ATLAS bi mogao imati i izviđačku ulogu i to zahvaljujući ugrađenom paketu senzora koji uključuje višespektralno automatsko otkrivanje ciljeva, praćenje i sustav klasifikacije. Time bi ATLAS mogao izviđati ispred borbenih vozila s posadom, zalazeći u opasnija područja kako bi pronašao mete koje bi potom mogao sam gađati ili davao jurišne koordinate platformama s posadom za napad.

Osim što djeluje kao tradicionalniji oklopni izviđač, BAE Systems opisuje ATLAS kao vozilo koje preuzima druge nadzorne misije, uključujući i one 'stražarske', u kojima bi mogao otkrivati i pratiti prijetnje i predavati ih drugim borbenim sredstvima. Također, spreman je i za provođenje elektroničkog nadzora, kao i sudjelovanje u misijama 'lojalnog pratitelja' kada je nužna suradnja s borbenim letjelicama s posadom.

Očekuje se i da ATLAS preuzme opasnije misije u ime kopnenih snaga s posadom, uključujući bočno pokrivanje, identifikaciju ciljeva i dodatni angažman, borbeno izviđanje i izravnu paljbu. Za ove vrste misija, kombinacija vatrene moći, kompaktne veličine i visoke mobilnosti vozila smatraju se ključnim prodajnim točkama. Tvrdi se da je mobilnost ATLAS-a dovoljna da može raditi kao borbeni 'zapovjednik' gusjeničnim vozilima s posadom, kao i onima s kotačima.

Rojevi koji pokrivaju kopno, zrak i more

Proizvođač je također dao pojedinosti o stupnju do kojeg će ATLAS raditi autonomno. Preciziraju da je sustav sposoban za prihvaćanje kontrole u stvarnom vremenu od korisnika, slično daljinskom upravljanju, autonomno praćenje geometrijskog puta putem niza točaka koje definiraju ranije ucrtanu rutu kretanja, ali i generiranje trase za izbjegavanje prepreka. Za te mogućnosti vozilo se oslanja na kombinaciju naprednog skupa senzora, koji dostavlja podatke 'mozgu' sustava autonomije kako bi se omogućila svijest o sebi i situaciji vozila. To uključuje prepoznavanje, klasificiranje i razumijevanje okoline oko vozila u stvarnom vremenu i formuliranje odgovarajućih odgovora kako bi ono moglo izvršiti svoju misiju.

Sustav autonomije također osigurava da ATLAS ostane u sigurnoj komunikaciji s drugim sredstvima s posadom i bez posade. Ovo bi trebalo omogućiti određeni stupanj udruživanja s drugim besposadnim formacijama, odnosno 'rojevima' zračnih i pomorskih bespilotnih letjelica. To bi značilo da se više primjeraka ATLAS-a može koristiti u kombiniranim napadima, umnožavajući njihov učinak i imajući mnogo bolje šanse za nadjačavanje neprijateljskih snaga.

U ovoj fazi, međutim, nije jasno hoće li se sve funkcije vozila, osim upravljanja kupolom, izvršavati potpuno autonomno ili će čovjek i dalje biti negdje u blizini, dajući upute na višoj razini. Također nije jasno hoće li ljudski operater moći kontrolirati vozilo izvan crte vidljivosti ili će biti potrebna dodtna komunikacijska veza. Bez obzira na to, bilo koji stupanj autonomne sposobnosti u ATLAS-u svakako će pomoći u smanjenju radnog opterećenja ljudskih postrojbi.