Cijepljenje će započeti u istočnom dijelu Hrvatske, kazao je Romić napominjući kako je u proračunu osigurano 17 milijuna kuna za nabavku cijepiva i samu operaciju cijepljenja. Ocijenio je da će taj iznos biti dovoljan.

Romić je rekao i kako će se sa susjednim državama raditi na tome da se promjeni europsko zakonodavstvo koje nije reguliralo neke probleme vezano uz tu bolest, a na razini Vlade će se raditi na rješavanju pitanja potencijalnih troškova koji će nastati zbog tih problema.

Naime, pojedini sektori će biti izvrgnuti određenim opasnostima, ali i ekonomskim efektima. Na današnjem sastanku je dogovoreno da se o tim problemima razgovara s predsjednikom tehničke Vlade i ministrom financija, kazao je Romić.

Darko Celovec iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby-Beef istaknuo je da će sigurno biti ekonomskih gubitaka, pogotovo kod tovljača junadi, a proizvođači očekuju da se to što prije riješi s resornim ministarstvima. O iznosima moguće štete još je prerano govoriti, kazao je.

Pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane Tomislav Kiš je istaknuo kako bolest nije zoonoza, meso i mlijeko je potpuno upotrebljivo za ljudsku upotrebu i nema nikakvih ograničenja. U slučaju cijepljenja, sedam dana traje karenca (vrijeme potrebno da se lijek u organizmu životinja razgradi do dopuštene razine) i nakon toga životinje idu na klanje i također su u potpunosti upotrebljive za konzumaciju.

Kiš je rekao i kako je Hrvatska u ovom trenutku prva zemlja članica EU koja je uvela preventivno cijepljenje, a zemlje u regiji slijedit će taj primjer.

Naveo je i da u ovom trenutku u Hrvatskoj ima oko 423.000 goveda, osigurano je 398.000 doza cijepiva, a do kraja kolovoza očekuje se još 50.000 doza dogovorene donacije od Europske komisije, tako da će biti 10 posto više doza cjepiva od populacije goveda.

Bolest bi se u Hrvatskoj mogla pojaviti krajem kolovoza i početkom rujna i zato je za istočne granice ovo optimalni trenutak za početak cijepljenja, kazao je Kiš.

Inače, bolest kvrgave kože je virusna zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, a proteklih godina virus je preko Turske ušao na europski kontinent (2015. – Grčka i Cipar, 2016. Bugarska i Makedonija).

Uzročnik bolesti je virus iz porodice Poxviridae, rod Capripoxvirus. Bolest se širi vektorima (komarci, muhe i krpelji) te izravnim ili neizravnim dodirom bolesnih sa zdravim govedima. Širenju bolesti naravno pogoduju i klimatske prilike, posebice je put širenja brži tijekom sezone aktivnosti vektora.

Bolest nije zoonoza tj. nije ni u kojem pogledu opasna (niti u kontaktu s oboljelim govedima, niti konzumacijom mlijeka ili mesa) za zdravlje ljudi.