Zbog Svjetskog rukometnog prvenstva u siječnju je u splitskim hotelima ostvareno oko 2500 noćenja više nego u siječnju 2008. godine, doznajemo u Turističkoj zajednici grada Splita. Početkom prošle godine grad je posjetilo oko 4500 gostiju koji su ostvarili oko 7500 noćenja, dok je proteklog mjeseca bilo oko pet tisuća gostiju koji su zabilježili oko 10 tisuća noćenja. Turistička zajednica porast noćenja pripisuje održavanju prvenstva u Splitu
Tijekom siječnja u splitskim su hotelima boravila 1753 strana turista koji su ostvarili 4256 noćenja te 3228 domaćih koji su ostvarili 5597 noćenja. Da je porast noćenja povezan s prvenstvom, svjedoči i broj gostiju iz Danske, Francuske, Španjolske, Švedske, Koreje i Kube.
Financijsko izvješće o netom završenom Svjetskom rukometnom prvenstvu u Hrvatskoj bit će zgotovljeno i objavljeno početkom ožujka - poručili su u srijedu iz Hrvatskog rukometnog saveza. Izvršni direktor SP-a Silvio Njirić sklon je procjeni da će HRS ostvariti zaradu pod uvjetom, kaže, da se svi potpisani ugovori sa sponzorima i naplate.
- Ne bih ulazio u neke preliminarne procjene o prihodima i rashodima prvenstva, no budite sigurni da ćemo u financijskom izvješću biti vrlo precizni, u lipu – najavljuje Njirić.
Učestala su nagađanja kako bi se prihod HRS-a od rukometnog mundijala mogao kretati između 90 i 100 milijuna kuna. Savez bi iz proračuna gradova domaćina prvenstva (Zagreb, Split, Osijek, Varaždin, Poreč, Zadar) trebao povući 20,5 milijuna kuna za troškove organizacije, što uključuje troškove smještaja i raznih usluga za sudionike i goste.
Nadalje, HRS-u pripada kompletna zarada od ulaznica koja se procjenjuje na 60 milijuna kuna, prihod od reklama u dvoranama, kao i nepoznati iznos od televizijskih prava.
Prihod od tv-prava je poslovna tajna, ali se barata s iznosom od blizu milijun eura, što najvećim dijelom ide u blagajnu Međunarodne rukometne federacije, odakle se manji dio prosljeđuje nacionalnom savezu-organizatoru prvenstva.
Osim HRS-a, svoju računicu imaju i suorganizatori Svjetskog prvenstva, gradovi domaćini i država. Budući da je iz proračuna države i gradova samo za gradnju šest dvorana za rukometni mundijal uloženo 1,8 milijarda kuna, bilo kakva zarada gradova i države, naizgled, nemoguća je misija.
Tihomir Domazet iz Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo objavio je prije SP-a analizu prema kojoj će hrvatsko gospodarstvo od toga događaja zaraditi 212,5 milijuna eura. U svoju računicu Domazet nije uračunao troškove izgradnje dvorana.
- Dvorane nisu izgrađene samo za rukomet, one će biti iskorištavane u dugom razdoblju i njihova isplativost zahtijeva posebnu analizu – kazao nam je Domazet.
Unutar 212,5 milijuna eura zarade od SP-a u rukometu valja, prema Domazetovim riječima, razlikovati izravne i neizravne financijske koristi. Izravne se odnose na dolazak oko 28 tisuća gostiju iz inozemstva samo zbog SP-a - navijača, sudionika, novinara i uzvanika, kao i na novac koji su oni potrošili, te na gospodarske aktivnosti koje su poduzete za organizaciju natjecanja, pri čemu se opet ne misli na gradnju dvorana, već na uređenje gradova, okoliša dvorana i druge investicije.
Domazet nije mogao potvrditi je li ostvaren planirani posjet iz njegove analize od 28 tisuća gostiju zbog SP-a.
- Izravnu financijsku korist od prvenstva procjenjujem na 85 milijuna eura, a neizravnu na 127,5 milijuna eura, a to se prije svega odnosi na zaradu u turizmu i ugostiteljstvu. Izračunao sam da će zbog prvenstva godišnji promet u hrvatskom turizmu u sljedećim godinama porasti za 0,25 posto – navodi Domazet, za kojeg je financijska i ekonomska opravdanost priređivanja rukometnog mundijala nepobitna.
U potonju tezu spremni su se, međutim, zakleti čelnici tek jednog dijela gradova - suorganizatora prvenstva. Ne treba imati naročito pamćenje da bi se prisjetilo teških pregovora gradova domaćina sa HRS-om, uz posredovanje Vlade, o troškovima organizacije prvenstva, budući da su gradovi brzo shvatili da im HRS – kako se slikovito izrazio porečki gradonačelnik Edi Štifanić – želi udariti porez na budale.
Najzadovoljniji su u Osijeku gdje je 800 gostiju u inače “mrtvoj sezoni” popunilo sve hotele, te privatni smještaj u Baranji, no razočarali su ih mađarski navijači i novinari, koji su svakodnevno prelazili granicu da bi noćili u Mađarskoj!
Prvenstvo se osjetilo i u Zagrebu, a prve procjene govore o ukupno 40.000 dolazaka, što je između pet i deset posto više od istog prošlogodišnjeg razdoblja u metropoli.
U Varaždinu su zabilježili 25 posto veću popunjenost, a kako se tražio i krevet više, smještajem je pomagala cijela županija. Porečki turistički radnici, međutim, jedini su ostali nezadovoljni jer su, kažu, zbog previsokih cijena smještaja i dva zatvorena hotela u siječnju imali manje gostiju nego lani.
Zadarski hoteli imali su u siječnju čak 40 posto više noćenja i četiri posto više dolazaka, čemu su se i nadali obzirom na rukomet.
Osim toga, početkom prošle godine Savez je baratao sa svotom od sedam milijuna eura organizacijskih troškova, da bi uoči prvenstva od gradova zatražio dodatna dva milijuna eura, bez suvišnih objašnjenja.
Svi su vrlo brzo shvatili da se prava zarada za organizatore krije u troškovima organizacije, budući da je riječ o sigurnoj lovi iz proračuna, čiji će utrošak biti teško (pre)kontrolirati.