Slovenija je među vodećim proizvođačima hmelja u svijetu, no svake se godine mora osloniti na strane sezonske radnike za radove u nasadima hmelja, tradicionalno one iz Rumunjske, koji zbog pandemije moraju imati potvrdu da nisu inficirani koronavirusom
Udruga hmeljara očekuje da će u Sloveniju u subotu stići prvih 193 sezonskih radnika iz Rumunjske, po koje su poslali tri autobusa i unaprijed ishodili pravo tranzita preko Mađarske, kazao je za Slovensku tiskovnu agenciju STA predsjednik uduge Janez Oset.
Rumunji će morati imati potvrdu da nisu zaraženi koronavirusom, a imaju i rumunjsko agroosiguranje za 45 dana, što znači da će u slučaju da se razbole imati pravo na liječenje u Sloveniji. Hmeljari apeliraju na vladu da se rumunjskim sezoncima omogući samoizolacija kod poslodavaca kod kojih rade, umjesto da idu u obveznu zajedničku karantenu, što je propisano za strance, i nadaju se da će to biti na vrijeme riješeno.
Ako nasade hmelja uskoro ne postavimo na žičane armature, kako se to radi, sve će propasti i moći ćemo ga samo pokositi, kazao je Oset, upozoravajući da s radovima treba početi što prije. Prema njegovim je riječima hmelj trenutno u dobrom stanju, ali bi mu dobro došla veća količina oborina.
Sezonske radnike za taj posao, upozorava, teško je dobiti jer ove godine čak 80.000 Rumunja za radove na plantažama hmelja treba Njemačka, najveći proizvođač hmelja za svoju pivovarsku industriju i izvoz, nakon koje su po produkciji u Europi Češka i Slovenija. Nasadi se u travnju uređuju, a biljke postavljaju na armaturu visoku i do devet metara i obavljaju drugi pripremni radovi, a zreli plod ubire se u drugoj polovoici kolovoza.
Udruga hmeljara se je pismom obratila i ministrici poljoprivrede Aleksandri Pivec kako bi se riješila papirologija oko rumunjskih sezonaca, da se ne bi gubilo vrijeme bez potrebe, i očekuju pozitivan odgovor nadležnih. Zbog visoke potražnje i dobre cijene na svjetskom tržištu Slovenija je zadnjih godina povećavala tradicionalnu proizvodnju hmelja, kojom se sada bavi oko 120 proizvođača.
Slovenski hmeljari su u sezoni 2018. proizveli nešto više od tri tisuće tona hmelja, uglavnom vrlo cijenjene sorte Savinjski golding, a 95 posto produkcije se izvozi, uglavnom u europske države, ali i u Kinu i Japan.
Oni su zadnjih godina dobivali dobre prinose i uspijevali proizvesti i do tri tisuće tona zrelih izdanaka stabljike hmelja, tzv. "šišarica", koje se koriste u proizvodnji piva. Mogu poslužiti i kao aromatični dodatak u kulinarstvu, a sadrže antioksidante koji su organizmu korisni.