'Crne udovice' sposobne su postići i održati pomorsku nadmoć u dodijeljenom morskom području i izvesti visokoprecizne raketne napade na kritične kopnene objekte smještene u dubini ukrajinskog teritorija.

Svečana ceremonija prijema korvete Ciklon u rusku mornaricu održana je prošlog tjedna u brodogradilištu Zaliv u Kerču, potvrdila je ruska novinska agencija TASS. Brod je dodijeljen Crnomorskoj floti, što ne treba čuditi jer se ona smatra središnjom pomorskom snagom u pokušaju ruskog predsjednika Vladimira Putina da osvoji Ukrajinu.

Izgradnja prve serije od sedam brodova započela je 2015. godine. Premda je rusko ministarstvo obrane naručilo 18 korveta ove klase, dosad je na korištenje predano njih samo četiri. Stoga je rusko ministarstvo obrane prošle godine podnijelo tužbu arbitražnom sudu u Moskvi protiv brodogradilišta Pella iz Sankt Peterburga zbog neispunjenja ugovora o isporuci, tražeći plaćanje odštete u iznosu od 23 milijuna dolara.

Brodovi klase Karakurt trebali bi zamijeniti slične korvete iz prethodne klase Bujan-M. Novu klasu dizajnirao je Središnji pomorski dizajnerski ured Almaz, a konstruirana je za izvođenje operacija na otvorenom moru. Prema navodima proizvođača, klasa Karakurt pruža velike mogućnosti s malom zapreminom, a kao njene glavne značajke ističu se poprilična vatrena moć, jaka protuzračna obrana, sposobnost osiguravanja taktičke nadmoći i rješavanje zadaća u ranije određenom vremenskom okviru, i to po puno povoljnijoj cijeni od prethodne klase.

Jeftino, a moćno

Plovilo ima istisninu od 870 tona, dužine je 67, a širine 11 metara, dok gaz iznosi 3,3 metra. Postiže najveću brzinu od 30 čvorova (56 kilometara na sat), dok joj je domet nekih 2500 milja (4600 kilometara). Objavljene specifikacije tvrde da autonomija plovila bez pristajanja iznosi 15 dana.

Unatoč svrstavanju u nižu klasu, vatrena moć korvete klase Karakurt može se usporediti s fregatama iz klase Admiral Grigorovič, čija je gradnja odgođena zbog obustavljene vojne suradnje s Ukrajinom. Uz to, klasa 'crnih udovica' je znatno jeftinija opcija od izgradnji fregata spomenute klase jer su dvostruko veće, ali i naoružane gotovo identičnim naoružanjem kao nova klasa korveta.

Brodovi klase Karakurt imaju nadstrukturu sa stealth obilježjima i integrirani jarbol koji nosi četiri radarske ploče s faznom rešetkom. Primarno naoružanje sastoji se od krstarećih raketa Kalibr dometa 300 kilometara ili nadzvučnih protubrodskih raketa P-800 Oniks nošenih u osam ćelija u stražnjem dijelu plovila. Tu je i pomorska inačica raketno-topničkog sustava Pancir-ME dometa 20 kilometara te automatski dvonamjenski top AK-176MA kalibra 76,2 milimetra i dometa 15,7 kilometara.

Propala izvozna šansa

Za proturaketnu obranu predviđen je par topova AK-630M, namijenjen za otkrivanje i uništavanje nadolazećih projektila kratkog dometa i neprijateljskih zrakoplova koji su probili vanjsku obranu flote. Ugrađene su i dvije teške strojnice Kord kalibra 12,7 milimetara.

Inače, postojala je i inačica za izvoz s talijanskim topom Melara kalibra 76 milimetara, ali zbog međunarodnog položaja Rusije nakon agresije na Ukrajinu takva opcija je nedostižna.

Od senzora, uz već spomenuti AESA radar, valja spomenuti mornaričku inačicu 3D radara tipa Pozitiv-ME 1.2, čiji je domet detekcije zračnog cilja nekih 150 kilometara, te mornaričku varijantu radara tipa Mineral s dometom detekcije cilja na površini mora od 450 kilometara. Na plovilo, čiju posadu čini 39 časnika i mornara, ugrađen je i radarski sustav za upravljanje paljbom Bagira te satelitska komunikacijska stanica Centaur, ali i sva oprema za djelovanje skupine bespilotnih letjelica tipa Orlan-10.