Plan, nazvan operacija 'Lažna meta', ima za cilj prisiliti Ukrajinu da potroši oskudne resurse na spašavanje života i zaštitu ključne infrastrukture, uključujući korištenje skupog protuzračnog streljiva, prema izvoru upoznatom s ruskom proizvodnjom. O tome je također govorio i ukrajinski stručnjak za elektroniku, koji prati dronove iz svog posebno opremljenog kombija, piše Euronews.

Ni radar, ni strijelci, pa čak ni stručnjaci za elektroniku ne mogu sa sigurnošću utvrditi koji su dronovi smrtonosni. Nenaoružani mamci sada čine više od polovice bespilotnih letjelica koje ciljaju Ukrajinu i čak 75% novih bespilotnih letjelica koje izlaze iz tvornice smještene u posebnoj gospodarskoj zoni Rusije, Alabuga. To je potvrdio izvor upoznat s ruskom proizvodnjom, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti industrije.

Ista tvornica proizvodi i posebno smrtonosnu varijantu dronova Shahed, opremljenih termobaričkim bojevim glavama, navodi izvor.

Rusi u listopadu izveli 1889 napada dronovima

Tijekom prvog vikenda u studenom, u Kijevskoj regiji zračna uzbuna trajala je 20 sati, dok su se zvukovi zujanja dronova miješali s pucnjavom protuzračne obrane. U listopadu je Moskva izvela najmanje 1889 napada dronovima, što je 80% više nego u kolovozu, prema analizi AP-a, koja mjesecima prati upotrebu dronova.

U subotu, Rusija je lansirala 145 bespilotnih letjelica diljem Ukrajine, samo nekoliko dana nakon što je reizbor Donalda Trumpa doveo u pitanje buduću podršku SAD-a Ukrajini.

Od ljeta, većina bespilotnih letjelica bude srušena, oborena ili preusmjerena elektroničkim ometanjem, prema analizi ukrajinskih vojnih brifinga koje je AP proučio. Manje od 6% dronova postigne značajan cilj, no zbog velikog broja lansiranih dronova, nekoliko njih svaki dan uspije proći, što može biti dovoljno da prouzroči ozbiljnu štetu.

Kyiv Post je 9. studenoga objavio video na platformi X, prikazujući posljedice termobaričkog napada dronom na lučki grad Odesu.

Zona Alabuga u Tatarstanu, industrijski kompleks smješten oko 1000 kilometara istočno od Moskve, postala je laboratorij za proizvodnju ruskih dronova. Izvorno osnovana 2006. godine radi privlačenja investicija u Tatarstan, zona se proširila nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Neki su sektori prešli na vojnu proizvodnju, dodajući nove zgrade i renovirajući postojeće, prema satelitskim snimkama koje je analizirao The Associated Press.

Na društvenim mrežama tvornica se promovira kao središte inovacija. Međutim, David Albright iz Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost izjavio je da je trenutna svrha Alabuge isključivo proizvodnja i prodaja dronova ruskom Ministarstvu obrane.

Videozapisi i drugi promotivni materijali uklonjeni su nakon što je AP-ova istraga otkrila pritužbe afričkih radnica koje su tvrdile da su prevarene prilikom zapošljavanja u toj tvornici.

Najopasnija prilagodba Shaheda

Rusija i Iran potpisali su ugovor vrijedan 1,6 milijardi eura za proizvodnju Shahed dronova 2022. godine, ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Proizvodnja u Alabugi započela je ubrzo nakon potpisivanja ugovora.

Najopasnija prilagodba drona Shahed, dizajnirana u toj tvornici, uključuje termobaričke bombe, poznate i kao vakuumske bombe. Ova vrsta naoružanja stvara vrtlog visokog tlaka i topline, prodire kroz debele zidove te usisava sav kisik iz okoline.

Plan za razvoj nenaoružanih dronova-mamaca razvijen je krajem 2022. godine, dok je proizvodnja započela početkom ove godine. Tvornica sada proizvodi oko 40 nenaoružanih i 10 naoružanih dronova dnevno, pri čemu naoružane verzije zahtijevaju više vremena i resursa za proizvodnju.

Termobaričko naoružanje posebno je destruktivno u napadima na zgrade, jer osim eksplozivne sile, sadrži i kuglične ležajeve koji izazivaju maksimalnu štetu čak i izvan područja primarne eksplozije.

Napadi dronovima sve više ciljaju civilnu infrastrukturu, što izaziva kritike o namjernom teroriziranju civilnog stanovništva.

Serhij Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektroniku poznatiji kao 'Flash', upravlja kombijem opremljenim elektroničkim ometačima za obaranje bespilotnih letjelica. On je potvrdio da su termobarici prvi put korišteni tijekom ljeta, a sada čine između 3 posto i 5 posto svih ruskih dronova.

Zastrašujući učinci na žrtve

Ovi uređaji imaju zastrašujuće fizičke učinke, uključujući kolaps pluća, oštećenja očnih jabučica i mozga, prema Arthuru van Colleru, stručnjaku za međunarodno humanitarno pravo sa Sveučilišta Fort Hare.

Za Rusiju, koristi su ogromne. Nenaoružani dronovi su znatno jeftiniji od naoružanih Shahed modela, čija je cijena procijenjena na 47.000 eura. Osim što zbunjuju protuzračnu obranu, mamci opremljeni kamerama mogu geolocirati ukrajinske pozicije i prenositi informacije ruskim snagama prije nego što budu uništeni.

Rast broja napada dronovima i njihova sofisticiranost postaju sve veći izazov za Ukrajinu, dok rojevi ovih letjelica stvaraju dodatni pritisak na civilno stanovništvo i vojnu obranu zemlje.