Vlada Ruske Federacije donijela je Odluku 20. kolovoza 2014. godine o izuzeću pojedinih proizvoda s liste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabranjenih za uvoz u Rusku Federaciju. To su mlijeko bez laktoze, mlađ lososa, sjemenski krumpir, luk, hibridni kukuruz šećerac, dodaci prehrani, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore (HGK)
Podsjetimo, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin donio je Uredbu № 560 'O primjeni određenih posebnih gospodarskih mjera kako bi se osigurala sigurnost Ruske Federacije' temeljem koje je, od 6. kolovoza 2014. godine, Vlada Ruske Federacije odlučila uvesti zabranu uvoza u Rusku Federaciju s rokom na godinu dana poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz SAD-a, Europske Unije, Kanade, Australije i Kraljevine Norveške, sukladno popisu uz Odluku.
Rusija predstavlja drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene poizvode EU (udio od 10 posto). Izvoz hrane EU na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan sa 4 na gotovo 12 mlrd EUR. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća (dio oko 15 posto), sir (osam posto), jaka alkoholna pića i vermut (11 posto), svinjsko meso (osam posto). S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 mlrd EUR, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade: ulja, uljarice, sačme žitarice, koža i sl.
Makroekonomski gledano paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, bit će ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnoga hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (20-25 milijuna USD), što temeljimo na podacima vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije u posljednjem razdoblju. Ipak na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji.
S obzirom da su u strukturi izvoza u Rusiju najzastupljeniji visoko prerađeni proizvodi (poglavlje 21 carinske tarife – Razni prerađeni proizvodi), najveće negativne posljedice mogu se očekivati kod izvoza upravo ovih proizvoda, naglašeno je u priopćenju HGK.
Negativne posljedice mogu se očekivati i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište. Naime, druge države članice morat će pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko.
Za sprječavanja većih poremećaja na jedinstvenom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i mogućeg pada cijena, što je prouzrokovano zabranom izvoza u Rusiju, Europska komisija je najavila paket interventnih mjera u sektoru voća i povrća. Radi se o kompenzacijama za povlačenje s tržišta sezonskog voća i povrća, a za koje ne postoje dugoročnije skladišne mogućnosti, niti mogućnosti brzog pronalaženja alternativnih tržišta (breskve, nektarine, mrkva, kupus, paprika, cvjetača, krastavci, gljive, jabuke, kruške, bobičasto voće, stolno grožđe i kivi). Osim reguliranja ponude na zajedničkom EU tržištu, potpora vrijedna 125 milijuna eura trebala bi imati za cilj stabilizaciju dohotka EU proizvođača voća i povrća, a pokrila bi razdoblje od kolovoza do studenoga 2014. godine. EK za sada nije predvidjela kompenzacije za agrume, uklj. mandarine, što je od važnosti za RH, a s obzirom na očekivani veliki urod mandarina i poteškoće u plasmanu.
HGK nudi pomoć svim proizvođačima u administraciji pri povlačenju 125 milijuna eura pomoći Europske Komisije za gospodarstva pogođena ruskim sankcijama, navodi se u propćenju.
