Vlasti su gotovo 50 novinara i medijskih kuća proglasili "stranim agentima" , a to je izraz kojim označavaju medije financirane iz inozemstva i koje optužuju za političku pristranost. Kritičari takav potez osuđuju i nazivaju ga povratkom na progone u sovjetskom stilu.

"Predsjednik Vladimir Putin je postavio svoj cilj: svi mediji moraju biti uništeni jer mu smetaju", rekla je Marina Litvinovič, jedna od oporbenih kandidatkinja pred oko 200 okupljenih, uglavnom novinara.

"Prijatelji moji, moramo se oduprijeti dok možemo. Mnogi će mediji morati u ilegalu."

Kremlj negira progon medija iz političkih razloga, no kritičari kažu da Putinova vlada pribjegava represivnoj taktici komunističke vladavine iz sovjetskog razdoblja.

Nekada su koristili oznaku "neprijatelji naroda", a sad su to "strani agenti", rekla je Reutersu umirovljenica Marina Artamonova koja je sudjelovala u subotnjem skupu. Pritom je mislila na naziv koji se često koristio u vrijeme Staljinove diktature.

Status stranog agenta od medija zahtijeva da podnose detaljna izvješća o svojim aktivnostima i financijama. Sve to povećava rizik od kaznenog progona.

Kandidati su novinarima obećali da će se, budu li izabrani, izboriti za poništavanje zakona o stranim agentima.

"Ovakav sramotan i diskriminirajući zakon ne bi trebao postojati ni u kakvom obliku", rekla je Irina Dolinina, izvjestiteljica za medijsku kuću "Važne priče", koju su prošli mjesec proglasili stranim agentom.