Premijer Andrej Plenković u dvodnevnom je radnom posjetu Češkoj Republici te će sudjelovati na sastanku skupine Prijatelji kohezije. U nastavku dajemo odgovore na pitanja tko su Prijatelji kohezije, o čemu će razgovarati te kolika je važnost odluka što će ih donijeti
O čemu se govori na sastanku u Pragu?
Premijer Češke Andrej Babiš domaćin je sastanka grupe Prijatelji kohezije u utorak u Pragu. Predstavnici 16 zemalja članica EU-a zajednički će braniti kohezijsku i poljoprivrednu politiku u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a, a koji je pod jakim pritiskom bogatijih država članica da se smanje ta sredstva. Svrha sastanka je poboljšati suradnju zemalja članica u završnoj fazi pregovora o dugoročnom proračunu EU-a za naredno razdoblje. Glavna tema sastanka na vrhu bit će položaj kohezijske politike u pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. godine.
vezane vijesti
Oko čega se lome koplja?
Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu. Novac treba namaknuti za financiranje novih priorietata poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike.
Hrvatska bi po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021.-2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu. Predlaže se i niz promjena, poput toga da se nacionalni udio financiranja poveća s 15 na 30 posto, a rok provedbe projekata smanji s tri na dvije godine. Mnogi smatraju da će nova pravila otežati dostupnost sredstava iz europskih fondova, odnosno sustava kohezije.
Također, izlazak Velike Britanije iz Europske unije znači manje novca u zajedničkom proračunu. Prema nekim izračunima, u sljedećem proračunskom razdoblju bit će između 12 i 14 milijardi eura godišnje manje.
Tko su Prijatelji kohezije?
Prijatelji kohezije su neformalna skupina zemalja članica Europske unije koje iz europskog proračuna kroz razne fondove dobiju više nego što uplate u njega. U ovom neformalnom klubu je 16 od 28 zemalja Europske unije: Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal, Grčka i Hrvatska. Dakle riječ je o skupini zemalja unutar Europske unije kojima je zajedničko to da iz europskog proračuna za razne projekte dobiju više novca nego što ga uplate. Dogovor zemalja Prijatelja kohezije važan je jer se odluke vezane uz proračun EU-a donose jednoglasno.
Što je to kohezija?
Kohezijska sredstva namijenjena su smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja Europske unije. Sljedeći dugoročni proračun odnosi se na razdoblje od 2021. do 2027. godine, a s obzirom na to da se ta sredstva mogu koristiti još tri godine, to praktično znači da je njime pokriveno cijelo sljedeće desetljeće.
U Hrvatskoj se 80 posto velikih javnih projekata financira europskim novcem. U proteklih pet godina odnos uplaćenog i povučenog novca u našoj državi je više od 10 milijardi kuna u plusu. Naprimjer, u ponedjeljak je Europska komisija odobrila dva projekta u vrijednosti od 156,6 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za nadogradnju infrastrukture za vodoopskrbu i odvodnju u Hrvatskoj. U aglomeraciju Kaštela-Trogir u Splitsko-dalmatinskoj županiji uloženo je 105,6 milijuna eura, a u aglomeraciju Zaprešić pored Zagreba 51 milijun eura. Oba bi projekta trebala biti provedena do 2023.
Stoga se Hrvatska zalaže za to da se postojeća politika nastavi i nakon 2020.
Koji je cilj Hrvatske vezan uz koheziju?
Plenković ističe da je Hrvatskoj važno uhvatiti korak sa zemljama srednje Europe, koje su članice od 2004. i koje su znatno profitirale od članstva u EU.
'Želimo biti u poziciji da na kraju predstojećeg desetljeća možemo smireno pogledati unatrag na sva naša ostvarenja od članstva u EU od 2013. godine', rekao je Plenković.
Hrvatski premijer želi da se u pregovorima o proračunu nađe uravnotežena pozicija između onih zemalja koje tradicionalno traže da se smanje sredstva u europskom proračunu i onih koje žele veća izdvajanja kako bi siromašnije članice mogle brže sustizati razvijenije.
'Želimo što konsenzualniji pristup, ne želimo da u toj utakmici bude pobjednika i poraženih', rekao je Plenković u ponedjeljak u Pragu, dodajući kako je to posebno bitno za Hrvatsku, buduću predsjedateljicu Vijeća EU-a. Istaknuo je da će u europskom proračunu u ukupnom iznosu biti dovoljno sredstava i za kohezijsku politiku.
