Objava arbitražne presude o hrvatsko-slovenskoj granici aktualizirala je granična pitanja i s drugim državama, te je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak objavilo pregled statusa uređenja granica RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom
Pomoćnik srbijanskog ministra vanjskih poslova Goran Aleksić prošlog tjedna izjavio da ade na Dunavu pripadaju Srbiji i da je Beograd spreman granični spor s Hrvatskom riješiti bilateralno, a, ako je potrebno, na arbitraži ili međunarodnom sudu.
Glede granice Hrvatske i Srbije ministarstvo navodi kako je stajalište Hrvatske da najprije treba pokušati spor riješiti neposrednim pregovorima, a tek ako se pokaže da to ne može donijeti rezultate, dvije države mogu dogovoriti da rješenje potraže pred relevantnim međunarodnim sudskim tijelom.
Pregovori o granici odvijaju se kroz rad Međudržavne diplomatske komisije, koja je održala ukupno devet sjednica, a zadnja je bila održana u rujnu 2011., kada su pregovori prekinuti na neodređeno vrijeme, podsjeća MVEP.
U odnosu na razgraničenje, stajalište Republike Hrvatske temelji se na međunarodnom pravu, kako je utvrđeno i u mišljenju Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991.(Badinterova komisija) - da su granice bivših republika SFRJ danom osamostaljenja novih država postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom.
Bivša međurepublička granica (danas međudržavna granica) između Hrvatske i Srbije, kako u Srijemu tako i na području rijeke Dunav (Kenđija, Karapandža, Šarengradska ada, Vukovarska ada, područje u blizini Apatina), bila je i jest precizno utvrđena i proteže se rubnim granicama katastarskih općina koje su ujedno bile i vanjske granice administrativno-teritorijalnih jedinica svake republike.
Početkom srpnja parlament BiH najavio je da će ponovo otvoriti pitanje gradnje Pelješkog mosta kojim Hrvatska planira povezati svoj teritorij ali i problem razgraničenja na moru.
Problemi oko izgradnje Pelješkog mosta proističu iz činjenice da Hrvatska i BiH do sada nisu riješile pitanje razgraničenja. Međudržavna granica proteže se u duljini od oko tisuću kilometara pri čemu je sporno oko pet posto granične crte a jedan dio odnosi se upravo na morsku granicu, odnosno razgraničenje kod Neumskog zaljeva.
Između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ostalo je otvoreno pitanje je li granica na svim mjestima pravilno utvrđena, no bez obzira na to nema poteškoća u njegovoj primjeni, navodi MVEP.
Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 1999. Ugovor o državnoj granici koji države stranke tog ugovora nisu ratificirale, no koji se od dana potpisa privremeno primjenjuje. To je bio prvi ugovor o granici između država nastalih po raspadu bivše Jugoslavije.
Taj ugovor se temelji na pravilima međunarodnoga prava i određuje postojeću granicu u skladu s bivšim međurepubličkim razgraničenjem što je pravilo koje Hrvatska i BIH zagovaraju kao najvažniju odrednicu razgraničenja među državama nastalima na prostoru bivše SFRJ.
Između Hrvatske i Crne Gore u ovom trenutku primjenjuje se privremeni režim razgraničenja kako je to, na privremenim osnovama, uređeno Protokolom uz južnu granicu iz 2002. godine.
Granica na kopnu je u tom Protokolu uređena na način da slijedi bivšu republičku granicu koja je postojala između dviju republika i koju su stručnjaci već ranije bili zajednički utvrdili, tako da stvarno otvoreno pitanje jest razgraničenje na moru između dviju država.
vezane vijesti
Kad je riječ o konačnom utvrđivanju granice, Hrvatska i Crna Gora još nisu usuglasile način kako će do njega doći, podsjeća se u priopćenju ministarstva.
Crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović u ožujku je u razgovoru za Hinu rekao da razgraničenje na Prevlaci nije otvoreno političko pitanje.
"Razgraničenje na Prevlaci za nas nije otvoreno pitanje u političkom smislu", naglasio je Darmanović i dodao da "imamo Protokol o privremenom režimu iz 2002. koji se bez većih problema provodi u praksi".
